I can’t get no satisfaction
I can’t get no satisfaction

Halo! Da, kaesce je, e kako si, Željko? Izvini, sačekaj malo da smanjim radio. U četvrtak!? Može, u četvrtak će igrati i Visoko, i Travnik, i Goražde, i Mrkonjić Grad, i Konjic. Pa fino, počet ćemo u deset sati i tako redom. Festival će trajati osam dana. Pa, ostale dane ćemo mi igrati iz FEDRE, imamo mi predstava koliko zatreba. A vi igrajte bilijara. Šta ja znam drug, igrat ćete, ko će vam svima ugodit.

’Cause I tried
and I tried...

Halo, dobar dan, izvolite! O, mašala, kako je, Čarli!? Šta to!? Kontejner!? Kakav kontejner? Da ti mi nabavimo kontejner!? Pa nismo mi komunalno preduzeće. Ne znam! Zakači ga za autobus... Halo, zdravo, Zlato! Krevet!? Hoćeš li bračni ili za samca... E, Sanele, šta ima? Teče li Drina još? Izvini, molim te možeš li nam ponovo poslati logo meilom, nešto nije uredu. Ma ne, kakvi, nije do nas. Suki to radi, a on te mejlove šuta perfekt... Dobar dan, kako ste, gospodine ministre! Da, da, vrijeme je super. Da, da, znam, gospodine ministre, niko vas ne razumije, niko. Pa eto, znate, mi evo pripremamo neki Festival, pa nismo našli još ništa love, pa smo mislili... A, tako, nisam znao. Znam da je kriza ali kažu da za vas ministre nije. Ukinuli grant za kulturu u ministarstvu za kulturu!? Ja, fino, fino. Naravno, gospodine ministre. A izvinite, jeste li vi ono neki dan za ministarstvo kupili dva nova audija. Ma ništa, pitam nešto Sukija. Suki je moj pomoćnik.

and I tried and I tried

Halo, e, kako je Nedžade!? Katalog? Radimo nismo još završili. Evo sad ćemo kući pa sutra nastavljamo. Ne može danas više, radimo do tri. Ih, nekad! Pa znaš da se Suki oženio, ti bio kum. Čeka mlada! A kaže da se i strunio... Halo, da izvolite, ne, nije ovo mesara. Ovo je kaesce. Pa to ti je ona najveća crvena kuća u Bugojnu. Nema veze, nazovite vi opet slobodno. Doviđenja...

and I tried and I tried

Halo, je li firma Meha-trade? Eh, drago mi je. Vidite, mi radimo jedan državni Festival pozorišta i smo mislili da budete sponzor, naravno mi ćemo vas reklamirati. Pa reklamirati. To je ono kad stavimo logo vaše fir... pa logo je... A niste prijavljeni. Ma nema veze, možemo vas mi reklamirati i neprijavljene. Kako mislite, mi hoćemo da vam natovarimo inspekciju na leđa? Idi i ti u p(ozorište).

I can’t get no satisfaction
I can’t get no satisfaction

Suki, šta nam još fali za katalog? Uvodno slovo. Šta ćemo? Ne znam šta da pišem. Hej, hoćemo li šupljirati na intelektualnoj ravni, nešto kao: simplicificirane kaskade spirtualnog... dobro, nećemo. A šta misliš da idemo na onu otrcanu o amaterima kao zaljubljenicima...

and I tried and I tried...

Vahid Duraković

Izvještaj selektora za izbor predstava na 37. Teatarskom festivalu BiH FEDRA Bugojno 2009

U selekciji za izbor predstava na 37. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno 2009. pregledala sam slijedeće nominirane predstave:

1. Ahmed Muratbegović: Pomrčina krvi, "Mladost " Čelić, red. Amila Šadić,
2. Milan Grgić: Probudi se, Rado, Dramski studio Istočno Sarajevo, red. Ljubo Božović
3. Miodrag Karadžić : Jesi li to došao da me vidiš, Gradsko pozorište Mrkonjić Grad, red. Dubravka Nikolić,
4. Selmanović Habib-Nusret Ljecaj: To je to, Dramska sekcija" Ekrem Mujkić" Ilidža, red.Selmanović Habib
5. Albert Camus: Kaligula, Teatar " Total" Visoko, red. Jesenko Muzaferija,
6. Janusz Glowacki: Lov na žohare, Pozorište Travnik, red. Zlata Imamović,
7. Dragoljub Vasić: Na sporednom kolosijeku, Dramski studio Agencije "Ilvas" Brčko, red. Dragoljub Vasić
8. Miro Gavran: Nora danas, Amatersko pozorište" Neretva" Konjic, red. Sejo Fišić,
9. Efraim Kišon: Ševa ili slavuj, Gradsko pozorište Trebinje, red. Željko Milošević,
10. Vahid Duraković: Tamo gdje sunce zalazi, Teatar FEDRA, red. Vahid Duraković,
11. Skender Kulenović: Djelidba, Dramski studio Kakanj, red. Mugdim Avdagić,
12. Ali Bej: Hamzine ujdurme, UG "Pinokio" Tuzla, red. Nenad Tomić,
13. Braća Grim: Mačak u čizmama, Pozorište mladih Tuzla, red.Adnan Mujkić,
14. Grupa autora: Bošnjačka svadba, Dramska sekcija BZK Preporod Zenica, red. Šefika Korkut-Šunje
15. Agnet Elerj-Jarleman: Mačke, Glumačka družina srednje škole Kupres, red. Dubravka Vukadin
16. Samuel Beckett: Tada, Amatersko pozorište "Neretva" Konjic, red. Amra Buturović,
17. Anto Bilić-A. Gusarov: Family. Hrvatsko amatersko kazalište Travnik, red. Anto Bilić,
18. Alija Isaković, Mustafa Nadarević: Hasanaginica, Filmsko kazališna udruga LIPA Orašje, red. Dražen Ferenčina,
19. Ivan Studen: Oči Ahmedove, Pozorišna grupa YILDIZ Goražde, red. Sanel Mušović,

Za 37. Teatarski festival BiH FEDRA 2009. u Bugojnu biram slijedeće predstave:

1. Ivan Studen : Oči Ahmedove, Pozorišna grupa YILDIZ Goražde, red. Sanel Mušović.
2. Samuel Beckett: Tada, Amatersko pozorište " Neretva" Konjic, red.Amra Buturović
3. Vahid Duraković: Tamo gdje sunce zalazi, Teatar FEDRA Bugojno, red. Vahid Duraković
4. Efraim Kišon: Ševa ili slavuj, Gradsko pozorište Trebinje, red. Željko Milošević
5. Janusz Glowacki: Lov na žohare, Pozorišze Travnik, red. Zlata Imamović
6. Albert Camus: Kaligula, Teatar TOTAL Visoko,red. Jesenko Muzaferija
7. Miodrag Karadžić: Jesi li to došao da me vidiš, Gradsko pozorište Mrkonjić Grad, red. Dubravka Nikolić

Obrazloženje:
Odabrane predstave sadrže kvalitete nesumnjivog bogatstva imaginacije tekstualnog predloška, ostvarene su unutar vrlo solidne rediteljske organizacije i posjeduju glumačku igru na visokom ili barem krajnje korektnom izvedbenom nivou.
Prožete su hrabrošću i oštrinom u tretiranju problema sadašnjice, posjeduju intelektualnu pronicljivost, humor, psihološku dubinu i zaigranost zbog čega smatram da zaslužuju da budu predstavljene na Festivalu FEDRA2009. u Bugojnu.
U ponuđenoj konkurenciji za zvanični program Festivala Fedra Bugojno 2009. smatram da su ovih sedam odabranih predstava najkoherentnije na razini scenske transformacije i izražavaju jasan autorski stav prema stvarnosti u kojoj živimo .

Faketa Salihbegović-Avdagić

P R O G R A M

Subota, 27.06.
19,00 - Otvaranje izložbe slika: Mulo Agić
izložbe suvenira: Selma Slipac
20,00 - Otvaranje spomen ploce
Zaim Muzaferija
20,20 - Otvaranje Festivala
20,30 - Teatar FEDRA Bugojno
TAMO GDJE SUNCE ZALAZI (Vahid Duraković)

Nedjelja, 28.06.
20,30 - Teatar TOTAL Visoko
KALIGULA (Albert Camus)

Ponedjeljak, 29.06.
20,30 - AP NERETVA Konjic
TADA (Samuel Becket)

Utorak, 30.06.
20,30 - PG YILDIZ Goražde
OČI AHMEDOVE (Ivan Studen)

Srijeda, 01.07.
20,30 - Gradsko pozorište Mrkonjić Grad
JESI LI TO DOŠO DA ME VIDIŠ (Miodrag Karadžić)

Četvrtak, 02.07.
20,30 - Gradsko pozorište Trebinje
ŠEVA ILI SLAVUJ (Efraim Kišon)

Petak, 03.07.
20,30 - Pozorište Travnik
LOV NA ŽOHARE (Janusz Glowacki)

Subota, 04.07.
17,00 - Okrugli sto - Perspektive FEDRE
19,00 - Teatar FEDRA Bugojno - FEDRA PLUS - Mala sala
IGRE U PIJESKU (Michal Walczak)
20,30 - Gradsko kazalište Jastrebarsko (Hrvatska) FEDRA PLUS
KIDAJ OD SVOJE ŽENE (Ray Cooney)
22,30 - Dodjela nagrada i priznanja - Zatvaranje Festivala

Sve predstave u Zvanicnom programu se igraju u Pozorišnoj sali KSC Bugojno.

Nakon svake odigrane predstave u Zvaničnom programu Festivala održavat će se okrugli sto u Maloj sali KSC.

subota, 27.06.2009. godine

Vahid Duraković

TAMO GDJE SUNCE ZALAZI

režija: Vahid Duraković

igraju:
školski drug 1............................Suad Velagić
školski drug 2............................Jusuf Hozić
školski drug 2............................Sanel Ugarak
dobra vila.....................................Melisa Agić
sluŽbenica................................Ermina Musić

ton: Edin Ćatić Bato

svjetlo: Senad Imamović Struja

sufler: Amel Ugarak

kostimografija: Ilhana Bušatlić i Vedrana Marinović

scenografija: Vahid Duraković

nedjelja, 28.06.2009. godine

Albert Camus

CALIGULA

režija: Jesenko Muzaferija

igraju:
Kaligula............................Faik Salihbegović
Cezonija............................Azra Kadić
Helikon............................Dževad Hasanbegović
Hereja............................Milenko Manojlović
Scipion............................Mehmed Kardaš
Metel............................Rasim Pavica
Mucije............................Mersad Buza
Lepid............................Harun begović
Mereja............................Jasmin Tajić
Druzila............................Altijana Skopljak
Oktavije............................Dino Hasanbegović

scenograf: Jesenko Muzaferija

kostimograf: Vera Muzaferija

majstor svjetla: Branislav Mirković

inspicijent: Lordan Muzaferija

ponedjeljak, 29.06.2009. godine

Samuel Beckett

TADA

režija: Amra Buturović

igraju:
Damir Čuljak
Verdrana Andrić
Mario Drinovac
Amra Buturović
Emir Gačanin
Enis Landžo

scenografija: ansambl

utorak, 30.06.2009. godine

Ivan Studen

OČI AHMEDOVE

režija: Sanel Mušović

igraju:
Nedim Krajišnik
Muhidin Kiko Đozo
Muradif Kanlić
Alma Dedagić
Ajla Raščić
Hasana Gabela
Kerim Somun
Edita Velić
članovi ansambla narodnih igara i pjesama CZK Goražde

koreograf: Muhidin Kiko Đozo

kostimograf: Amila Đozo

scenograf: Muhamed Bajrović

muzika: Zona isključenja, Samir Cuplov

ton majstor: Amer Obarčanin

srijeda, 01.07.2009. godine

Miodrag Karadžić

JESI LI TO DOŠO DA ME VIDIŠ?

režija: Dubravka Nikolić

igraju:
Dušan Bilić
Nebojša Kalaga
Tanja Grahovac
Nikola Sukara
Danijela Bilić
Nikola Čulić
Željka Lekić
Mile Mičić

majstor tona: Kosa Nikolić

svjetlo: Dragan Kajtez

četvrtak, 02.07.2009. godine

Efraim Kišon

ŠEVA ILI SLAVUJ

režija: Željko MiloŠEVIć

igraju:
Vedrana Miletić
Darko Kurtović
Biljana Škorić
Miodrag Šešelj
Igor Svrdlin
Dragana Š uković

scenograf: Željko MiloŠEVIć

petak, 03.07.2009. godine

Januszv Glowacki

LOV NA ŽOHARE

režija: Zlata Imamović

igraju:
Jan....................................................................Roberto-Rifi Zahirović
Anka ................................................................................. Maja Đurić
Službenica, Rysio, Beskućnica, gđa Tompson............Hajiša Halilović
Službenik, Czesio, Beskućnik, g Tompson ...............Davor Vujanović
spiker iz off-a ........................................................... Darko Saračević
cenzor iz off-a.............................................................. Sonja Goronja
balerina..............................................................................Anela Čajo

plesna pratnja: Sara Dukić, Ena Omerović, Amila Selimović, Nina Dervić
demonstranti: Ana Lovrinović, Amila Prohan, Jelena Jovičić, Hana Pinjo, Hana Lozić, Senka Mehić, Ana Brkić, Ines Sujoldžić, Lidija Bradić, Berislav Šapina, Amer Sujoldžić, Goran Ćurak, Zdravko Topalović, Nedim Topčić-Cico, Mersad Fazlić, Bakir Jelčin, Mirza Kolasević, Mahir Zolota, Denis Kotlica i Ivan Prošić
scenski pokret: Maja Đurić; izbor muzike: Sonja Goronja; dizajn zvuka: Darko Saračević; postavka svjetla: Glen Porić; majstori svjetla: Amar Sejfuli, Bojan Ljoljić;
majstor tona: Adnan Sejfuli; rad na sceni: Zlatko Perčinlić;
garderoba i šminka: Vildana Kalčo; inspicijenti: Mirveta Čengić, Igor Đurić

FEDRA PLUS

Mulo AGIĆ je rođen 12. maja 1944. u Bistrici kod Gornjeg Vakufa, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu je završio u Bugojnu. Studirao je engleski jezik u Sarajevu i diplomirao na grupi engleski jezik i književnost. Proveo je godinu dana u Velikoj Britaniji. Živio je sa porodicom šest mjeseci u Beču u Austriji, osam mjeseci u Esslingenu kod Štutgarta u Njemačkoj i deset godina u Torontu u Kanadi gdje je bio prihvaćeni član "VIZUELNE UMJETNOSTI ONTARIJA" u Kanadi.

Poslije deset godina provedenih u Kanadi vraća se u domovinu. Posebno voli Gornjovrbasku dolinu. U Bugojnu postaje član Udruženja likovnih umjetnika zajednice općina Bugojna, Gornjeg Vakufa, Donjeg Vakufa i Kupresa.
U toku rata u BiH zbog okolnosti kakve su tada bile mnogi članovi udruženja likovnih umjetnika su otišli iz Bugojna, a samo su on i Hazim Čišić ostali u Bugojnu i izlagali više puta. Za umjetnost je pokazao prirodni talenta još u djetinjstvu. Fasciniran je ljepotom prirode i bogatim kulturno-historijskim naslijeđem svoje domovine gdje se miješaju različite vjerske konfesije kao i orijentalna i zapadna kultura. Slikarstvom se bavi skoro pedeset godina, tako da ima bogato iskustvo u svim tehnikama, u grafici, temperi, kombinovanoj tehnici, akriliku ali najradije radi najboljim provjerenim uljanim bojama na platnu. Njegovi motivi su svijet oko njega, ljudi, životinje i ljepota prirode. Čuva od zaborava ljepote koje su ruke neimara sagradile, drevne gradove, mostove, kaldrme, česme i mušepke, motivi su mu takođe impresije sa putovanja ili sjećanja iz prošlosti a svakako i vlastite kreativnosti.
Njegove slike se nalaze u mnogim zemljama širom svijeta.
Mulo AGIĆ živi u Bugojnu sa porodicom, predaje engleski jezik i slika.
Izlagao je na mnogobrojnim grupnim izložbama, a od samostalnih nastupa izdvajamo značajnije:

Selma Slipac je rođena 1969. godine u Donjem Vakufu. Likovnim izražajem se bavi tokom osnovnog i srednjeg školovanja a intenzivnijim istraživanjem likovnih tehnika upisom na Likovnu akademiju Mostar.

Učesnica je Likovne kolonije Bugojno. U toku agresije i destrukcije kao prevodilac engleskog jezika doprinijela je očuvanju baštine Bosne i Hercegovine izradom suvenira i promovisanjem kulturnih vrijednosti naših naroda, kako tadašnjoj domaćoj javnosti tako i internacionalnoj.

Ovom prilikom ljubiteljima likovnog stvaralaštva predstavlja se nizom suvenir-radova u kombinaciji kamen, drvo 3D tehnike pokušavajući kroz svoje viđenje ukazati na ljepote BiH: Sarajeva, Mostara, Tuzle...

Michael Walczak

IGRE U PIJESKU

režija: Senada Milanović i Amel Ugarak

igraju:
Protazek............................Senad Milanović
Milka............................Amina Omerović

majstor svjetla: Edin Ćatić Bato

ton majstor: Amel Ugarak

Ray Cooney

KIDAJ OD SVOJE ŽENE

režija: Stjepan Nino Škrabe

igraju:
Ivana Žužak
Zrinka Lovretin
Borka Lučić
Velimir Kokot
Vladimir Rađenović
Mirna Strmečki
Luka Tomac
Marko Severinac
Mario Lephamer

tehničko osoblje:
Sonja Stanković, šaptačica
Ivana Kokot, šaptačica
Damir Kuzmić, ton majstor
Klementina Škrabe, pomoćnik redatelja
Ana Vlaisavljević, Radmila Stanković, vozač
Darko Stanković, vozač

ZAIM MUZAFERIJA (1923 - 2003)
Zaim Muzaferija rođen je u Visokom gdje je završio osnovnu školu i Franjevačku klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao njemački i francuski jezik i kao profesor u Srednjoškolskom centru Visoko zaradio penziju. Volio je umjetnost, pisao pjesme i drame, režirao, glumio, bio poljoprivrednik, izrađivao obuću i stolariju i sagradio porodičnu kuću. Bio je nježan i odgovoran suprug i otac. Sa suprugom Danom proživio 47 ljeta, rodili troje djece: Gordanu, Amiru i Jesenka.
Glumom se počeo baviti još kao gimnazijalac u diletantskim družinama a intenzivan scenski rad Zaim Muzaferija započinje od 1952. godine kao režiser u tek osnovanom Amaterskom pozorištu Visoko. U svom dugogodišnjem režiserskom radu sa amaterima Visokog, Travnika i Vareša Zaim je napravio oko 80 predstava, a igrao je vrlo rijetko jer je svoja dva metra visine smatrao nezgodnim za pozornicu.
Već na prvom Festivalu amaterskih pozorišta BiH dobija nagradu za najbolju režiju za predstavu Dnevnik Ane Frank, a slijedi još pet najboljih režija. Za režiju predstave Djevojka bez miraza kritičar Ivan Fogl je u Odjeku pisao: "Reditelj Zaim Muzaferija (...) umije da priđe scenskom djelu, da otkrije njegove suštine i da ih sa istinskim poznavanjem zahtjeva i zakona scene realizuje. I ova predstava pokazuje da prošlogodišnja nagrada za režiju nije slučajno dodijeljena ovom reditelju-amateru koji nosi niz osobina istinskog umjetnika..."

Sa amaterske scene na jednoj slučajnoj audiciji 1961. godine dobio je značajnu ulogu u filmu Uzavreli grad već tada čuvenog režisera Veljka Bulajića. Bila je to uloga Jefte Karanfila za koju je na Filmskom festivalu u Puli dobio specijalnu nagradu. Tada je D.Adamović za nepoznatog Zaima Muzaferiju napisao u Politici: "Ostaće u dugom sećanju tragični lik Jefte Karanfila i ljudi će teško shvatiti da pred njima nije bio profesionalac već običan čovek, ... koji je možda i nehotice igrao samog sebe!"
Od tada do smrti (5. 11. 2003) Zaim Muzaferija je odigrao na filmu i televiziji preko 100 (stotinu) uloga, većinom epizoda, "malih" ljudi iz naroda. Enver Mehmedbašić je govorio: "Kad vidiš lice Zaima Muzaferije, kao da vidiš cijelu Bosnu." Ali Zaim je na ekranu bio i Bosanac i Dalmatinac, Zagorac i Šumadinac, Slavonac i Crnogorac, Istranin i Makedonac, fratar, iguman i imam... a za naslovnu ulogu Kaje Dalmatinca u filmu Vatroslava Mimice Kaja ubit ću te (1967) M.Modrinić je u Večernjem listu napisao: "Zaim Muzaferija u ulozi Kaje predstavio se kao najhumanije lice u Areni." Miloš Milošević, nabrojavši niz zamjerki Mimicinom filmu, svoj kritički osvrt u Filmskim novostima završava: "Ali zato kapu dolje pred Zaimom Muzaferijom. Ovaj festival je konačno prirodnost i istinitost."
Pored Kaje ovaj "vječiti" epizodista imao je još nekoliko glavnih uloga, većinom u tv-dramama: Radnici i gosti (1976) Lordana Zafranovića, Ljudski faktor (1978) Duška Anđića, a najupečatljiviji je bio u naslovnoj ulozi drame Jagoš i Uglješa (1976) Bate Čengića. Povodom te kreacije Olga Božićković je u Politici napisala: "Zaim Muzaferija u liku Jagoša odigrao je još jedno od svojih čudesno istinitih ljudskih ostvarenja. On ne glumi, već naprosto pronosi sebe, svoju ličnost koja poseduje izuzetnu snagu prisutnosti... " Kritičar televizijskog dramskog programa tada u zagrebačkom listu Studio bilježi: "Drama Jagoš i Uglješa bila je još jedno ugodno iznenađenje... Ona je istodobno omogućila Zaimu Muzaferiji da se izvanserijskom ležernom igrom potvrdi kao jedan od trenutno naših najboljih glumaca." Bata Čengić je inače prvi na listi Zaimovih režisera: Mali vojnici (1967), Slike iz života udarnika (1972), Pismo-glava (1983) i Gluvi barut (1989).
Kreacije za pamćenje Zaim Muzaferija je ostvario i u seriji Tale (1978) Sulejmana Kupusovića, te u filmovima Žena s krajolikom (1975) Ivice Matića, Ovo malo duše (1987) Ademira Kenovića, a za epizodnu ulogu u filmu Stanica običnih vozova (1990) Nenada Dizdarevića nagrađen je Zlatnom arenom na Pulskom festivalu. Dobio je ukupno sedam nagrada za glumačka ostvarenja na festivalima u Puli, Nišu i Vrnjačkoj Banji, a sve je krunisano presedanom u filmskoj umjetnosti kada je na niškom festivalu 1990. godine za dvije epizodne uloge (u Gluvom barutu i Stanici običnih vozova) bio kandidat za grand-prix koji se dodjeljuje samo glavnim ulogama. Tim povodom Bogdan Tirnanić u Nedjeljnoj borbi je pisao: " ...nije nam uopšte potreban niški festival da bismo znali kako je ovo sezona Zaima Muzaferije, koji se pojavio u tri filma iskazujući u svakom od njih majstorstvo pred kojim je svaka teorija nemoćna." Završavajući članak, Tirnanić svoje divljenje prema Zaimu Muzaferiji sa umjetničkog prenosi na najširi plan, kazavši: "Viđao sam ga letos (...) laskajući sebi kako bih voleo da budem takav kada jednom konačno ostarim."
Pored navedenih treba spomenuti i filmove: Diverzanti (1966) Hajrudina Krvavca, Praznik (1966) Đorđa Kadijevića, Gravitacija (!968) Branka Ivande, Seljačka buna (1974) Vatroslava Mimice, Hajka (1977) Živojina Pavlovića, Pad Italije (1980) Lordana Zafranovića, Miris dunja (1981) Mirze Idrizovića, Smrt gospodina Goluže (1981) Živka Nikolića, Otac na službenom putu (1984) Emira Kusturice, Kuća pored pruge (1988) Žarka Dragojevića, Đuka Begović (1990) Branka Schmidta, Savršeni krug (1996) Ademira Kenovića, Bajram (1996) Jesenka Muzaferije, Kraj doba neprijatnosti (1998) Pjera Žalice, Wariors u produkciji BBC-Space F, a posljednji film, u kojem je igrao ulogu Dede, bio je film Pismo (2000) u produkciji TV Poljske.
Posljednja Zaimova glumačka kreacija bila je uloga Hasana u predstavi 1001 bošnjački dan njegovog sina Jesenka iz godine 2002., čime je obilježio 60 godina umjetničkog rada, definirajući to u intervjuu za Oslobođenje riječima: "Moj krug se zatvara." Nekoliko mjeseci nakon toga, 5. novembra 2003. godine Zaim Muzaferija je umro u krugu svoje porodice u Visokom.
O Zaimu Muzaferiji pisali su mnogi, ali je najiscrpniji tekst, zapravo opsežnu studiju pod naslovom Ceo život kroz tri smrti , napravio Ranko Munitić, koji je Zaimove filmske smrti Bulajićevog Jefte, Mimicinog Kaje i Dragojevićevog Dede smatrao poemama yu-kinematografije. Svoj esej Munitić je zaokružio riječima: "Bez Zaima sve to ne bi bilo kao što jeste (...) U pejzažu jugo-igrenjaka, Zaim Muzaferija igra ulogu koja pustinjskoj sfingi pripada u egipatskom prostranstvu. Van dohvata prolaznosti i prostora i vremena, traje kao živi znamen".

ORGANIZATOR:
JU KULTURNO-SPORTSKI CENTAR BUGOJNO
PARTNER U ORGANIZACIJI:
Teatar FEDRA Bugojno

DIREKTOR FESTIVALA:

Vahid Duraković

SELEKTOR:

Faketa Salihbegović-Avdagić

STRUČNI ŽIRI:

dr. Nedžad Ibrahimović
Radmila Smiljanić
Dragan Komadina

ŽIRI PUBLIKE:

Sanja Krnjajić
Šeherzada Dedić
Emina Hozić
Mia Crnica
Edo Korenić
Edin Huskić
Amer čolak

ORGANIZACIONI ODBOR:

Hasan Ajkunić - predsjednik
Senada Milanović
Suad Velagić
Edin Ćatić Bato
doc. dr. Ilhan Bušatlić
Sead Karahodžić
Nedžad Milanović
Samir Nuhić
Amel Ugarak
Abdulah Serezlija
Vahid Duraković

REDAKCIJA BILTENA:

Senada Milanović, urednica
Melisa Agić
Diba Muratspahić
Amel Ugarak
Nedžad Milanović
Suad Velagić
Edin Ćatić Bato
Mulhari Agić
Aida Šošić

UMJETNIČKO VIJEĆE FESTIVALA:

Jesenko Muzaferija - predsjednik - Teatar TOTAL Visoko
Petar Knežević - Dramski studio Obudovac
Zlata Imamović - Pozorište Travnik
Željko Milošević - Male Stvari Trebinje
Halida Hasanagić - Pozorište mladih Tuzla
Anto Bilić - AK Travnik
Senada Milanović - Predsjednik US Teatra FEDRA
Samir Nuhić - Predsjednik UO Teatra FEDRA
Vahid Duraković - direktor Festivala

OPERATIVNO TEHNIČKA EKIPA:

Edin Ćatić Bato
Senad Imamović Struja
Jusuf Hozić Caci
Samir Nuhić
Sanel Ugarak

SARADNICI:

Ermina Musić
Majda Bevrnja
Midheta Agić
Ajla Kavlak
Džejla Maslić
Vigor Dundović
Senad Milanović
Tarik Filan
Jasmin Jusić

DESIGN PLAKATA:

Vahid Duraković

UREDNIK INTERNET STRANICE:

Mulhari Agić