Ponedjeljak, 11.09.
Umjetnička galerija KSC Bugojno: 15,30 sati
Otvaranje izložbe „Osvrt“, Sadko Hadžihasanović
Pozorišna dvorana: 16,00 sati
Svečano otvaranje Bijenala
Pozorišna dvorana: 16,15 sati
Dodjela priznanja za životno djelo
Počasni građanin Lutkarske republike Bugojno - Živomir Joković
Pozorišna dvorana: 16,30 sati – takmičarski program
Dječije pozorište Republike Srpske (Bosna i Hercegovina)
Jakub Maksimov „Sedam gavranova“
Režija: Jakub Maksimov
Mala sala: 17,30 sati
Okrugli sto
Mala sala: 19,00 – 21,00 sati
Radionica „Animacija predmeta“
Predavač: Toni Leaković
Utorak, 12.09.
Pozorišna dvorana, 11,00 sati – takmičarski program
Pozorište mladih Sarajevo (Bosna i Hercegovina)
H. C. Andreson „Olovni vojnik“
Režija: Mario Drmać
Mala sala: 12,00 sati
Okrugli sto
Mala sala, 14,00 sati
Dječje kazalište „Branka Mihaljevića“ u Osijeku (Hrvatska)
Maja Lučić „Djedova priča“
Režija: Maja Lučić
Pozorišna dvorana/Kamerna scena: 16,00 sati
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku (Hrvatska)
Sara Lustig „SAVRŠENI ŽIVOT“
Režija: Sara Lustig
Mala sala: 17,00 sati
Okrugli sto
Mala sala: 19,00 – 21,00 sati
Radionica „Animacija predmeta“
Predavač: Toni Leaković
Srijeda, 13.09.
Pozorišna dvorana/Kamerna scena, 11,00 sati – takmičarski program
Teatar za deca i mladinci Skopje (Makedonija)
Astrid Lindgren „Ronja – razbojnikova kći“
Režija: Jakub Maksimov
Mala sala: 12,00 sati
Okrugli sto
Pozorišna dvorana/Kamerna scena, 14,00 sati – takmičarski program
Dječje kazalište „Branka Mihaljevića“ u Osijeku (Hrvatska)
Jelena Sitar Cvetko „Pliva patka preko Drave“
Režija: Jelena Sitar Cvetko
Mala sala: 15,00 sati
Okrugli sto
Pozorišna dvorana: 16,00 sati
Dječije pozorište Eko Art Bugojno
Prema priči braće Grim „Patuljak tajnog imena“
Režija: DP Eko Art
Mala sala: 19,00 – 21,00 sati
Radionica „Animacija predmeta “
Predavač: Toni Leaković
Četvrtak, 14.09.
Mala sala: 10,00 sati
Akademija umjetnosti Banja Luka – Smjer dramaturgije
Scensko čitanje lutkarskog teksta „Tri groša“
Student: Aleksandar Vasiljević
Pozorišna dvorana 11,00 sati – takmičarski program
Pozorište lutaka Pinokio (Srbija)
Slavčo Malenov „Bajka o začaranoj lepotici“
Režija: Slavčo Malenov
Mala sala: 12,00 sati
Okrugli sto
Mala sala: 15,00 sati
Sastanak Umjetničkog vijeća
Mala sala 17,00 sati
Benjamin Konjicija
Predstavljanje „Bread and Puppet Theater“
Pozorišna dvorana u 18,00 sati – takmičarski program
Teatro Mattita (Slovenija)
Matija Solce, Miguel de Cervantes „Biti Don Kihot“
Režija: Matija Solce, Vida Cerkvenik Bren
Mala sala: 19,00 sati
Okrugli sto
Mala sala: 20,00 – 22,00 sati
Radionica „Animacija predmeta “
Predavač: Toni Leaković
Petak, 15.09.
Mala sala/Hol: 10,00 sati
Prezentacija „Muzej Lutkarske republike Bugojno“
Samina Tanović
Mala sala: 11,00 sati
Promocija knjige „Šuma na kraju svijeta“
Autor: Nedžad Maksumić
Mala sala: 12,00 sati
Scensko čitanje „Princ iz moje ulice“
Autor: Nedžad Maksumić
Mala sala: 16,00 sati
Prezentacija radionice „Animacija predmeta“
Predavač: Toni Leaković
Pozorišna dvorana: 17,00 sati
Magični teatar/OKUP/Kulturno sportski centar Bugojno
Performans „LAN GUINÉE“
Režija: Benjamin Konjicija
Mala sala: 19,00 sati
Dodjela nagrada i zatvaranje bijenala
Organizator kulturnih aktivnosti
Vahid Duraković
Natječaj za kratku priču
„XI Bugojanska vaza“
Nagrada: 1.500 KM i replika „Bugojanske vaze“
JU Kulturno sportski centar Bugojno i općina Bugojno, na osnovu potpisanog sporazuma o ustanovljenju nagrade „Bugojanska vaza“ za kratku priču/pripovijetku, a povodom Dana državnosti BiH, raspisuje
NATJEČAJ
za kratku priču/pripovijetku za 2023. godinu
„XI Bugojanska vaza“
Uslovi natječaja:
§ Pravo učešća imaju građani BiH.
§ Priče/pripovijetke ne smiju biti ranije objavljivane, štampane niti nagrađivane.
§ Tema je slobodna.
§ Priče/pripovijetke maksimalno mogu imati 20.000 otkucaja (slovnih mjesta).
§ Rok za dostavljanje radova je 20.10.2023. godine.
§ Dostavljeni radovi se ne vraćaju.
§ JU KSC Bugojno zadržava pravo objavljivanja nagrađenih priča/pripovijetki u svojoj publikaciji bez nadoknade autorima.
§ Nagrada je jedna i nedjeljiva.
§ Nagrada se sastoji od replike „Bugojanska vaza“ (original se nalazi u Zemaljskom muzeju BiH i predstavlja najstariji pronađeni pisani spomenik u BiH), autorice Adine Kero i novčanog iznosa od 1.500 KM.
§ Stručni žiri, kojeg imenuje KSC Bugojno, odabrat će najbolju priču/pripovijetku.
§ Radovi se mogu dostavljati na jednom od tri službena jezika u BiH: bosanski, hrvatski i srpski jezik.
§ Radove slati u četiri odštampana primjerka (A4 format).
§ Radove slati potpisane šifrom. U posebnoj koverti dostaviti rješenje šifre (ime i prezime autora, adresu i kontakt telefon). Kovertu s rješenjem šifre staviti u veliku kovertu s radovima.
§ Pravo prijave nemaju uposlenici i uprava KSC Bugojno niti njihovi bliži srodnici.
§ Rezultati Natječaja će biti objavljeni u sredstvima javnog informisanja, na službenoj stranici KSC Bugojno www.kscbugojno.ba najkasnije do 25.11.2023., a nagrada će biti uručena u periodu od 23. do 25.11.2023. godine.
Radove slati na adresu:
JU Kulturno sportski centar Bugojno
Nugle II bb, 70230 Bugojno
S naznakom „Bugojanska vaza“
Kontakt osoba: Vahid Duraković, 030 509 044, 061 768 643.
E-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
DIREKTOR KSC Bugojno
Mirza Idrizović
JAVNI POZIV ZA PRIJAVU NA
50. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno 2022.
Poštovani,
obavještavamo Vas da će se 50. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno održati od 13.07. do 20.07.2022. godine.
Prijave na Festival se mogu podnijeti od 10.02. do 25.05.2022. godine. Prijave treba da sadrži:
- Obavezna dostava popunjenog Obrasca za prijavu na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
- Obavezna dostava: snimka predstave, popunjen i isprintan obrazac za prijavu, 5 afiša predstave i 3 plakata na adresu
JU Kulturno sportski centar Bugojno
Nugle II
70230 Bugojno
Selektor 50. Festivala je Sead Đulić.
Selektor će nastojati da što više predstava pogleda posjećujući izvođenja u matičnoj kući teatra ili na nekim drugim mjestima.
Ukoliko se neke predstave zbog opravdanih razloga (nemogućnosti usklađivanje termina sa Selektorom ili iz nekih drugih razloga) ne mognu gledati uživo, selekcija će se vršiti pregledom video snimaka tih predstava.
Teatri koji pozovu Selektora obavezni su da:
- Selektoru obezbijede dnevnicu u iznosu od 50 KM (iznos ostaje 50 KM bez obzira koliko dana će Selektor provesti kod teatra domaćina).
- Putne troškove (cijena povratne autobusne karte ili 10 litara goriva na 100 km)
- Smještaj, ukoliko Selektor mora noćiti u gradu domaćina.
Honorar Selektoru će platiti direkcija Festivala.
Krajnji rok za dostavu izvještaja Selektora je 05.06.2022. godine.
Termini za gledanje predstava će se koordinirati između teatara, direktora Festivala i Selektora.
Kontakt telefon - direktor Festivala Mirza Idrizović 061 977 321.
Selektor – Sead Đulić 061 626 978.
Više o Festivalu i tehničkim karakteristikama Pozorišne sale i Kamerne scene (Male sale) možete saznati na www.kscbugojno.ba.
S poštovanjem,
D I R E K T O R
Mirza Idrizović
"XXII Bugojansko proljeće"
Javni poziv za učešće!
„XXII Bugojansko proljeće“ će se održati od početka aprila do 20.05.2021. godine.
„Bugojansko proljeće“ je tradicionalna kulturna manifestacija revijalnog karaktera na kojoj mogu učestvovati profesionalne kulturne i umjetničke institucije, udruženja, škole i samostalni umjetnici.
Na „XXII Bugojansko proljeće“ se možete prijaviti sa svim formama umjetničkih i kulturno zabavnih programa (izložbe, predstave, koncerti, kolažni programi, performansi itd.)
Za realizaciju Vaših programa možete planirati da koristite sve prostore u KSC Bugojno (Pozorišna dvorana, Mala sala – kamerna scena, Umjetnička galerija, Hol, Plato, Sportska dvorana) kao i opremu i tehniku kojom raspolaže KSC Bugojno.
Na www.kscbugojno.ba možete vidjeti navedene prostore kao i opremu kojom raspolažemo.
Programi će se realizovati u skladu sa epidemiološkim mjerama koja budu propisane u tom periodu.
Prijavu programa možete izvršiti dostavom popunjenog Obrasca za prijavu u elektronskoj formi na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. ili na adresu
JU Kulturno sportski centar Bugojno
Nugle II
70230 Bugojno
Obrazac za prijavu u elektronskoj formi možete preuzeti sa ovdje ili sa fb grupe KSC Bugojno.
Krajnji rok za prijavu programa je 01.04.2021. godine.
Nakon dostavljenih prijava, kontaktirat ćemo vas radi konačnog dogovora oko uslova za vaš program i uskladiti termin realizacije vašeg programa.
Krajnji rok za izradu programa je 10.04.2021.
S poštovanjem,
D I R E K T O R
Mirza Idrizović
49. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno 2021.
Javni poziv za učešće!
Poštovani, obavještavamo Vas da će se 49. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno održati od 13.07. do 20.07.2021. godine.
Prijave na Festival se mogu podnijeti od 10.03. do 25.05.2021. godine. Prijave treba da sadrži:
- Obavezna dostava popunjenog Obrasca za prijavu na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
- Obavezna dostava: snimka predstave, popunjen i isprintan obrazac za prijavu, 5 afiša predstave i 3 plakata na adresu
Obrazac za prijavu možete pronaći ovdje ili dobiti na upit putem This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Prijave slati na adresu:
JU Kulturno sportski centar Bugojno
Nugle II
70230 Bugojno
Selektor 49. Festivala FEDRA je Sead Đulić.
Sve dodatne informacije možete dobit upitom na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno je njastariji teatarski festival u BiH.
Prvi Teatarski festival BiH FEDRA kao Festival amaterskih pozorišta BiH, održan je 1959. godine.
Na Festivalu je do sada izvedeno 550 predstava, učestvovalo više od 10.500 pozorišnih djelatnika iz BiH i okruženja i predstave posjetilo više od 160 hiljada gledalaca.
Više o Festivalu i tehničkim karakteristikama Pozorišne sale i Kamerne scene (Male sale) možete saznati na www.kscbugojno.ba.
S poštovanjem,
D I R E K T O R
Mirza Idrizović
16. Bugojansko likovno bijenale
GRAND PRIX – 500 KM
POZIV ZA UČEŠĆE
Pozivamo likovne umjetnike koji žive u Skopaljskoj dolini ili su porijeklom iz Skopaljske doline da učestvuju na 16. Bugojanskom likovnom bijenalu.
16. Bugojansko likovno bijenale će se održati od 22.11. do 01.12.2020. godine u Umjetničkoj galeriji KSC Bugojno.
PRAVO UČEŠĆA I NAČIN PRIJAVE
Za učešće na Bijenalu mogu se prijaviti punoljetni autori koji su rodom iz Gornjevrbaske regije/Skopaljske doline: (Bugojno, Gornji Vakuf/Uskoplje i Donji Vakuf).
NatječajnI radovi mogu biti iz sljedećih kategorija:
- crtež
- slika
- grafika
- fotografija
- dizajn /grafički dizajn, industrijski dizajn, tekstilni dizajn, web dizajn/
- trodimenzionalni radovi /skulptura, keramika, primijenjena umjetnost, instalacije/
- prošireni mediji, novi mediji, multimedija /područje rada: videoradovi, performans, hepening, body art/.
Tema za radove je slobodna.
Selekciju radova izvršit će tročlani umjetnički savjet.
Maksimalne veličine za sve kategorije su neograničene.
Prijava kandidata se vrši dostavljanjem obrasca za prijavu gdje se navode podaci o radu, dostavljanjem po dvije fotografija radova i kratke biografije na e-mail KSC Bugojno This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it..
Obrazac za prijavu se može preuzeti ovdje ili na upit putem maila This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Radovi za izlaganje na Bijenalu dostavljaju autori na portirnicu Kulturno sportskog centra Bugojno od 01.11. do 15.11.2020. godine.
NAGRADE NA BIJENALU
JU KSC Bugojno će imenovati tročlani žiri od istaknutih likovnih umjetnika iz Bosne i Hercegovine. Od 2020. će se prakticirati da žiri nije iz jednog grada ili profesori s jedne određene likovne akademije.
Stručni žiri će dodijeliti tri nagrade i nagradu GRAND PRIX izabrane od svih prijavljenih radova bez obzira na kategoriju rada.
- Nagrade za prvo, drugo i treće mjesto se sastoji od pisanog priznanja i skupne izložbe nagrađenih autora u Likovnoj galeriji KSC Bugojno.
- Glavna nagrada Bijenala je GRAND PRIX. Dodjeljuje se jedna nagrada, a bira se od svih radova pristiglih na natječaj. Nagrada se sastoji od pisanog priznanja da je autorov rad najbolji na Bijenalu i novčanog iznosa od 500 KM.
- Organizator može dodijeliti i posebne nagrade u vidu pohvale za najboljeg autora u pojedinom području određenih kategorija, ako stručni žiri procijeni da predloženi rad to zaslužuje zbog svojih umjetničkih kvaliteta i da je to afirmativno za opći razvoj umjetnosti i afirmaciju Bijenala.
- Organizator zadržava pravo o ne dodjeljivanju pojedine nagrade ili pohvale ako to procijeni stručni žiri koji vrednuje prispjele radove na Bijenale.
AFIŠA I KATALOG BIJENALA
Za otvaranje Bijenala će se pripremiti afiša sa evidencijom učesnika i jednom fotografijom od jednog rada.
Katalog Bijenala će se uraditi naknadno da bi se u njega mogli unijeti i podaci o nagrađenim autorima i svaki učesnik će dobiti po dva primjerka.
Kontakt osoba – Vahid Duraković, e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
D I R E K T O R
Mirza Idrizović
24. Susret pozorišta/kazališta lutaka BiH
Bugojno, 15.09. – 16.09.2020.
PROGRAM
Utorak, 15.09.2020.
- 15.30 – Umjetnička galerija KSC Bugojno
Izložba „Dekonstrukcija kutije u likovne prostore mašte“
Autor: Anđela Banović
- 16.00 – Pozorišna dvorana
Svečeno otvaranje 24. Susreta pozorišta/kazališta lutaka BiH
- 16.10 – Pozorišna dvorana – takmičarski program
Pozorište lutaka Mostar
„O NJEŽNOSTI“ (Ines Pašić) – 45 min.
Režija: Ines Pašić
- 17,00 – Mala sala – okrugli sto
Razgovor o predstavi „O NJEŽNOSTI“
- 19,00 – Pozorišna dvorana – prateći program
Promocija knjige „Laboratorija lutkarstva“
Autor: Vahid Duraković
Promotori: Dubravka Zrnčić Kulenović, Strajo Krsmanović
Srijeda, 16.09.2020.
- 11.00 – Pozorišna dvorana – takmičarski program
Lutkarsko kazalište Mostar
„IZGUBLJENO NAĐENO“ (Hrvoje Seršić) – 45 min.
Režija: Hrvoje Seršić
- 12.00 – Mala sala
Okrugli sto – razgovor o predstavi „IZGUBLJENO NAĐENO“
- 14,30 – Mala sala
Simpozij: Susret jučer, danas, sutra
Uvodničar: Vahid Duraković
- 16,00 – Pozorišna dvorana – takmičarski program
Pozorište mladih Sarajevo
„TOBIJA“ (Zdenek Florijan)
Režija: Mario Drmač
- 17,00 – Mala sala
Okrugli sto – razgovor o predstavi „TOBIJA“
- 20,00 – Pozorišna dvorana
Dodjela nagrada i zatvaranje 24. Susreta
48. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno 2020
Izvještaj selektora
Za 48. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno 2020. Na različite načine prijavilo se I pokazalo interes za učešće na festivalu 12 predstava iz 9 amaterskih pozorišta, amaterskih grupa ili dramskih sekcija. Pored ovih pozorišta interes su pokazale još 3 grupe, ali zbog različitih okolnosti na kraju nije bilo moguće organizirati gledanje predstava.
Od 12 predstava, četiri sam gledao snimljene, a ostaleuživo, od čega dvije probe, a ostale izvedbe sa publikom.
Ovogodišnja amaterska produkcija u Bosni i Hercegovini značajno je smanjena zbog novonastale situacije prouzrokovane pandemijom corona virusa. To je uzrokovalo I prolongiranje nekih festival koji su bili važno mjesto za selektiranje predstava (Festival srednjoškolskog teatraBiH, Festival omladinskih pozorišta RS, Aplauz fest itd). Ova situacija posebno je pogodila omladinske grupe I grupe koje svoj rad vežu za škole, jer online nastava onemogućila je rad na novim projektima. Strah od putovanja I okupljanja takođe je spriječilo jedan broj grupa da uzmu učešće na festivalu. Uprkos svemu, smanjeni broj predstava kojesu se nudile za selekciju nisu značajnije uticalena pad kvaliteta, te vjerujem da će I ovogodišnji repertoar Festivala publici ponuditi zanimljiva amaterska teatarska ostvarenja.
U okolnostima koje su nam nametnute odlučio sam se zaslijede ćepredstave, koje po mom mišljenju, na zanimljiv način predstavljaju presjek I domete teatarskog amaterizma u BiH u ovom trenutku:
1. UG za pozorišnu djelatnost „Scena“ Živinice
Branislav Nušić
„GOSPOĐA MINISTARKA“
Režija: Murat Hasanagić
2. DIS – Pozorištemladih Banja Luka
Po motivima Mark Tvena: Marko Bojići Milan Bogdanović
„ŠTA JE ZAPRAVO URADIO TOM“
Režija: Marko Bojići Milan Bogdanović
3. Hrvatsko amatersko kazalište Travnik
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
„KROKODIL“
Režija I adaptacija: Anto Bilić
4. Amaterski dramski studio „DASKE“ Laktaši
Marina Vujčić
„ČEKAONICA“
Režija: OgnjenTodorović
5. Teatar „Total“ Visoko
Jesenko Muzaferija po motivima Beckettove drame ENDGAME
„KRAJ IGRE“
Režija: Jesenko Muzaferija
6. Gradsko pozorište Trebinje pri JU Kulturni centarTrebinje
Božidar Ljumović Zuba
„ZNAM DENI REJDA“ (radni naziv predstave)
Prema Nušićevoj drami „Sumnjivo lice“
Režija I adaptacija: Željko Milošević
7. Teatar “FEDRA” Bugojno
Jean-Baptiste Poquelin
“TVRDICA”
Režija: Senad Milanović
Za prateći program ili neki drugi oblik predstavljanja na Festivalu predlažem predstavu:
Projekat Sarah Sarići Damira Čobe u zpodrškue MTeeM-a
David Harrower
„CRNI KOS“
Režija: Sarah Sarić i Damir Čobo
Izbor je zasigurno mogao bitii drugačiji, I opet bi to bilo u redu. Odlučiosam se za ove predstave jer one na najbolji način odslikavaju svu raznolikost I nteresovanja teatarskih stvaralaca u BiH amaterizmu, a I pravi su presjek trenutnog stanja I postignutih dometa.
Na kraju, mislim da će novonastala situacija daljnje usložniti položaj teatarskog amaterizma I produbiti krizu,što će imati za posljedicu smanjenje produkcije, ali I prestanak sa radom nekih grupa. U tom smislu zajedničko obraćanje prema organima vlasti I slično za spas amaterizma I iznalaženje načina za nastavak finansiranja I pružanje pomoći, možda bi imalo smisla.
Mostar, 23. juni 2020. Godin Sead Đulić
„XXII Bugojansko proljeće“
Javni poziv za učešće!
„XXII Bugojansko proljeće“ će se održati od početka aprila do 20.05.2020. godine.
„Bugojansko proljeće“ je tradicionalna kulturna manifestacija revijalnog karaktera na kojoj mogu učestvovati profesionalne kulturne i umjetničke institucije, udruženja, škole i samostalni umjetnici.
Na „XXII Bugojansko proljeće“ se možete prijaviti sa svim formama umjetničkih i kulturno zabavnih programa (izložbe, predstave, koncerti, kolažni programi, performansi itd.)
Za realizaciju Vaših programa možete planirati da koristite sve prostore u KSC Bugojno (Pozorišna dvorana, Mala sala – kamerna scena, Umjetnička galerija, Hol, Plato, Sportska dvorana) kao i opremu i tehniku kojom raspolaže KSC Bugojno.
Na www.kscbugojno.ba možete vidjeti navedene prostore kao i opremu kojom raspolažemo.
Prijavu programa možete izvršiti dostavom popunjenog Obrasca za prijavu u elektronskoj formi na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. ili na adresu
JU Kulturno sportski centar Bugojno
Nugle II
70230 Bugojno
Obrazac za prijavu u elektronskoj formi možete preuzeti sa ovdje ili sa fb grupe KSC Bugojno.
Krajnji rok za prijavu programa je 25.03.2020. godine.
Nakon dostavljenih prijava, kontaktirat ćemo vas radi konačnog dogovora oko uslova za vaš program i uskladiti termin realizacije vašeg programa.
Krajnji rok za izradu programa je 01.04.2020.
S poštovanjem,
D I R E K T O R
Mirza Idrizović
48. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno 2020.
Javni poziv za učešće!
Poštovani, obavještavamo Vas da će se 48. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno održati od 13.07. do 20.07.2020. godine.
Prijave na Festival se mogu podnijeti od 10.03. do 25.05.2020. godine. Prijave treba da sadrži:
- Obavezna dostava popunjenog Obrasca za prijavu na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
- Obavezna dostava: snimka predstave, popunjen i isprintan obrazac za prijavu, 5 afiša predstave i 3 plakata na adresu
Obrazac za prijavu možete pronaći na www.kscbugojno.ba ili dobiti na upit putem This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Prijave slati na adresu:
JU Kulturno sportski centar Bugojno
Nugle II
70230 Bugojno
Selektor 48. Festivala FEDRA je Sead Đulić.
Sve dodatne informacije možete dobit upitom na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno je njastariji teatarski festival u BiH.
Prvi Teatarski festival BiH FEDRA kao Festival amaterskih pozorišta BiH, održan je 1959. godine.
Na Festivalu je do sada izvedeno 540 predstava, učestvovalo više od 10.400 pozorišnih djelatnika iz BiH i okruženja i predstave posjetilo više od 157 hiljada gledalaca.
Više o Festivalu i tehničkim karakteristikama Pozorišne sale i Kamerne scene (Male sale) možete saznati na www.kscbugojno.ba.
S poštovanjem,
D I R E K T O R
Mirza Idrizović
Pobjednička priča "VII Bugojanske vaze"
Stanko Krnjić "OTKUPNINA"
-U govnima smo!
-I meni se čini.
-A koliko vremena imamo?
-Do sutra.
-Kad sutra?
-Ne znam, mogli bi ih pitati.
-Nemoj za sad ništa. Bolje je da pomisle da već radimo na tom.
-Pa i radimo.
-Kurac radimo. Znaš li ti šta je to? Pa nije to kilo mesa, jebote. Ili gajba pive. Šta će biti kad se sazna, šta onda? Lakše bi mi bilo da sam ja na njegovu mjestu nego ovako. Stalno neka sranja.
-A kakav je inače taj Roki, znaš li ga osobno?
-Ma znam, kako ne znam. Nije loš, stvarno nije loš. Ali ponese ga nekad, jebiga, pa onda pravi pizdarije. I čim dođe sebi, ko mali miš bude, žao mu. Znam ga ima deset godina.
-A od kada je kod tebe u satniji?
-Od početka! Dragovoljac!
-E, jebiga!
-I ja kažem, ali nešto moramo napraviti.
-Pa gdje baš na njega naleti?
-Eto, hoće da bude.
Kratko je zavladala tišina, a onda obojica prasnuše u smijeh.
- Pa ovo nije istina. Da mi je netko pričao da je ovo moguće rekao bih mu da ne sere. I onda se dogodi baš ovdje. Kukuuuuu, hahahaa.
Petar pripali cigaretu, pogleda u poručnika kao da će mu nešto reći, ali ne reče ništa. Otpuhnu još dva dima kad u sobu uđe Ivan.
-Bog, ljudi!
-E, Ivane!
-Kako je?
-Sjedi pa ćeš čuti – kroz smjeh mu reče poručnik.
-Šta je bilo?
-Tek će biti. Ovo nikad nisi čuo, kažem ti.
Ivan upitno pogleda dvojicu svojih suboraca. Bilo je nešto čudno i tajanstveno u njihovim izrazima lica, ali po ponašanju je znao da nitko nije poginu niti je nešto bilo u tom stilu. Nešto je drugo u pitanju.
-Aj, zapali – ponudi ga Petar.
-Daj jednu.
-Oš pivu?
-Je li hladna?
-Jebiga, hoćeš li i leda u čašu? Pa na terenu smo, ni struje nema, a ti bi leda.
-Nema veze, daj, žedan sam. Šta je bilo, zašto ste zvali?
-Imamo jedan problem – reče Petar.
-Slušam – izbaci Ivan ustima mokrim od piva.
-Četnici nam zarobili čovjeka.
-Aupičkumaterinu. Kad? Kako nitko ništa nije javio?
-Sinoć.Tek jutros javili.
-Pa nije bilo pucnjave ni borbe, šta se dogodilo?
-Nije se dogodilo ništa posebno. Niti smo mi išli na njih, niti oni na nas. Ovdje smo već sedam dana i sve je mirno. Ne pucaju oni, ne pucamo mi. Ladovina!
-Pa šta bi?
-Imamo jednog dečka, Roki ga zovu. Nije Roki po izgledu, totalna suprotnost, zato ga tako i zovu. S uniformom i čizmama nema ni pedeset kila. Dobar dečko, nema govora, duša. I sinoć malo gradelali neko meso, opustili se ljudi, vidiš da je mirno. Valjda je i popio koju, 'ko će ga znati, sve je moguće. Izgleda da se napušio trave,
zna on to ponekad.
Valjda ga jamilo, opalilo ga dobro, i ne treba mu puno na one kile…I zamisli, budala se digne i ode k četnicima. Ovi njegovi mislili da je otišo spavati. Jok, on pravo na njih.
Sreća pa nije trčo ni pušku ponio. Samo nakootišo.
-Nemoj me jebati – tiho ispusti Ivan.
-Živa istina. Sreća da je naletio na neke kojima se nije previše pucalo, a i on valjda bio malo usporen, zarobili ga bez ispaljena metka.
-Šta ćemo sad? Zašto niste javili u zapovjedništvo?
-Prika, tek sad slijedi priča.
-Koja priča?
-Sve ovo što si čuo samo je uvod u ono što slijedi.
-Pucaj, šta je bilo?
-Jutros nas zvali preko motorole.
-'Ko?
-Četnici.
-Dobro,e. Šta vele?
-Kažu tako i tako, zarobili oni našeg i traže da razgovaraju s nekim našim zapovjednikom. Ja se odma javio, neki Miloš s druge strane. Ne'š vjerovati, ljubazan čojek vjerovati ne moreš.
-Šta Miloš hoće?
-Kaže Miloš da drže Rokija, da je zarobljen sinoć i da je dobro. Hoće nam ga vratiti, ali traži nekog s kim može dogovoriti uvjete razmjene.
-Kakve razmjene, pa nemamo mi nikog od njihovih kod nas.
-Znam da nemamo. Pa i nije on rekao razmjene, mislim da je rekao otkup.
-Otkup?
-Ja… otkup!
-A šta bi oni za Rokija?
Kratka tišina, sjede nasred sobe, a onda Petar nastavi:
-Kaže Miloš da su kod Rokijanakonapušenog našli kutiju trave. I kaže Miloš dalje da dugo bolju travu nije probo. Dobra, veli, ko kad je dobra. I traži kilo tak'e trave za Rokija.
-Aj, ne seri!
-Ne serem. Stvarno četnik traži kilo trave. Ja mislim da su to tamo isto neki jebivjetri čim oni traže travu, a ne nešto drugo.
Kratka tišina nestade pred praskom smijeha sve trojice.
-Holywood je go' kurac šta je ovo – ubaci se poručnik.
-Pa ne mogu vjerovati – nastavi Ivan.
-Ivane, zato smo te i zvali, nisam smio ovo u zapovjedništvo. Ako oni doznaju za ovo, ništa od otkupa, a Roki ostade tamo. 'Ko zna šta će s njim onda biti. Nego sam tebe zvao da vidimo šta ćemo.
-Pa gdje ćemo naći travu? Ja o tom pojma nemam.
-E, tu i jest kvaka, ne znamo ni mi – dobaci poručnik.
-Znaš što, mislim da bi bilo pametno zvati Miloša. Nek on pita Rokijađe kupuje travu pa ćemo otići i nabaviti tu jebenu travu.
-Misliš da će Roki reći?
-Pa reći će, o njegovoj se guzici radi, ne radi se o mojoj.
-Imamo problem.
-Kakav sad opet problem?
-Rekao je Miloš da ga ne zovemo, on će nas oko podne zvati.
-Zašto da ga ne zovemo?
-Ne znam, nije reko.
-Pa šta sad?
-Ništa, čeka' ćemo podne. Valjda će se javiti do tada.
-Slušaj, prekosutra nam je smjena. Kako god, ovo se do tada mora riješiti. Bez Rokija ne smijemo doma, u zapovjedništvu ništa ne smiju znati, a trava se do sutra nabaviti mora kako znamo i umijemo.
-Slažem se. Naš je čovjek,kakav je god naš je.
-Koliko je sad sati?
-Jedan'es'.
-Tu ti ga je to. Možda nazove i prije dvan'es', njima nikad ne znaš.
-A je li išta još tražio osim te trave?
-Nije. Samo je reko da je svakako nabavimo ako hoćemo Rokija nazad.
-A šta mislite da ga priupitamo bi li on šta drugo osim trave? Ako je ne nađemo, eto frke. Zato mislim da mu ponudimo i neko drugo rješenje.A? Šta velite?
-Nije ta luda, nimalo? A šta bi mu mogli ponuditi kad svega imaju više od nas. Sila je to, samo izgleda da im je na travi zapelo.
Žustru priču prekide kvrčanje u motoroli.
-Alo, jel' Petar?
-Jes, Petar je ovdje.
-Miloš ovdje.
-Miloše, dobar dan. Kako je?
-Nije još dobar Petre, kako bi mogo biti. A nije do mene, jel' tako, Petre?!
-Ne znam, moj Miloše, ako ti veliš…
-Nisam baš tvoj, Petre, pomalo s tim. Da sam ja tvoj možda bi drukčije pričali. Nego, ima li šta od onoga?
-Slušaj, Miloše, trebo bi s Rokijem popričati.
-Što? Da vidiš je li živ? Ma živ je, ne brini oko toga. Bolje da se pobrineš oko onoga.
-Ma znam da je živ, ne brinem se. Nego… ne znam kako da ti kažem… ne znam ja gdje se ono nabavlja pa bih ga trebo pitat.
-Šta gdje se nabavlja? Ono? Ne znate? Nije dobro, nije… nimalo.
-Miloše, bit će sve dobro, samo nam on malo treba pomoći. Lakše će ići.
-Slušaj, Petre, nemoj se sa mnom zajebavati. Svi ovde znaju ko je kapetan Miloš i znaju da sa mnom nema zajebancije. Jesi l' razumio?
- Ma razumijem, Miloše, sve, ali, brate rođeni, samo tražim da mi Roki kaže gdje kupuje tu travurinu pa da završimo poso.
Tišina iz motorole razdirala je cijelu prostoriju, a onda su nakon pola minute začuli samo kratko:
- Javi' ću se.
-Što ga neupita za ono što smo pričali? – upita Ivan.
-Evo ne imadoh vremena. Čuo si i sam kako se pričalo, nisam kad ni imao reći.
-Jest, vala – priključi se poručnik. – Ali kad se javi odmah ga moramo zaskočiti time.
-Alo…
-E…
-Miloš je ođe.
-Petar je.
-Evo ti onog tvog junaka.
-Alo, Roki je.
-Roki…?
- Ja sam…Šta trebate?
-Šta mi trebamo? Koju pičku materinu mi trebamo? Jesi li ti normalan?
-Ovde rekli da me trebate.
-I nisu ti rekli zašto te trebamo?
-Nisu.
-Eeee… Pitaj 'oće li ti oni reći ili da ti mi kažemo!
-Čekaj.
Čekanje dugo kao vječnost, šutnja ispunja prostoriju.
-Ej… - začu se iz aparata.
-Petar je, reci.
-Slušaj…
-Slušam, samo više reci.
-Za onu travu… koju kapetan hoće…
-Eeee…?
-Imamo problem…
-Kakav sad problem?
-Teško mi je objasniti.
-Ako ti je teško objašnjavat spremi se da ćeš tamo ostati.
-Ma znam… ali ipak je zajebano objasniti.
-Slušaj, razmisli šta ti je zajebanije – objašnjavati ili da te oni drže kod sebe. Ne znam šta su sve spremni učiniti zarobljenicima, rat je… Pa eto…
-Dobro… slušaj…
-Slušam… Reci kako možemo kupiti tu travu pa da završimo priču.
-Problem je što vi ne možete kupiti tu travu.
-Kako ne možemo?
-Ne možete.
-Pa ako moreš ti, valjda moremo i mi.
-Ne možete.
-Pa gdje je kupuješ, sunce ti blesavo? Reci više!
-Ovdje.
-Gdje ovdje?
-Na ovom terenu.
-Jebeš me, Roki…
-Ne jebem te, ozbiljno ti kažem.
- Kupuješ travu od četnika?
-Aha…Nije baš od četnika… Jedan s kojim se znam od prije rata… nije u vojsci, miran i fin čovjek.
- Miran i fin? A drogu prodaje?
- Nije droga, trava je to – nekako hladno izusti Rokijev glas iz aparata.
-Jebalomajku… - procijedi poručnik.
-Šta sad? – tiho izusti Petar.
-Pa reko sam vam…ne možete kupiti, mogu samo ja.
-Roki, nadam se da si ozbiljan.
-Petre, ozbiljan sam, itekako. Misliš da se meni stoji ovde? Ali ti kažem kako stvari stoje. Samo ja mogu kupiti tu travu, to su moji uhodani kanali.
-Tvoji uhodani kanali? Pa čime se ti baviš? Ratom ili travom?
-Ovo je odavno, od prije rata.
- I šta ćemo sad?
-Ne znam… Pošaljite pare, a ja ću nazvati ovog moga… i riješena stvar.
-Kojeg tvog?
-Cimbeta.
-Cimbeta? Ko je Cimbe, Roki?
-Cimbe prodaje travu.
-Cimbe prodaje travu? Cimbe prodaje travu? Jebo te Cimbe, a ti njega. Uvalio si nas u govna samo tako. Daj mi Miloša.
- Miloš je.
-Jesi li ti čuo ovo?
-Jesam, Petre.
-Šta ćemo?
-Da je moj ja bih ga ubio kad se vrati. Kakve budale vi kod sebe imate, niste normalni.
-A vi ste ko bolji?
-Alo, ne vrjeđaj se, nisi u takoj situaciji.
-Izvini, kapetane… nisam namjerno, znaš kako se nekad lako omakne.
-Znam, pazi da se meni ne omakne, inače nećeš više vidjeti ovu svoju budalu.
-Šta ćemo Miloše?
-Čekaj!
-Čekam.
Napetost u sobi se mogla rezati nožem koju minutu, a onda je opet zakreštalamotorola.
-E!
-E?
-Čujemo li se?
-Čujemo, Miloše.
-Nije Miloš, otišo je vani jer mu ju pun kurac svega… Reko je da ja preuzmem.
-A koji si ti?
-Spasoje.
-Spasoje, spašavaj ako Boga znaš!
-Kaže Roki da je kilo trave pe'sto maraka.
-O sunce mu jebem!
-I još tristo za spavanje i smještaj otkad smo ga zarobili.
-Opet mu sunce jebem! Pa dovozite li to vi na položaj hotel najviše klase? Je li jebo štogod za tu cijenu?
-Alo, ujo… Ne seri, nisi u takvoj situaciji. Jeba' ćemo mi Rokija ako pare do večeras ne budu spremne.
-Pa, čovječe, gdje ću nabaviti osamsto maraka do noći? Nisam ja bankar, satnik sam.
-Šta si?
-Satnik.
-Koji je to kurac? Popravljaš satove?
-Ma jok… čekaj… to je ko kapetan prve klase kod vas.
-Oooo, pa ti i naše činove znaš.
-Kako neću znati, godinu i pol sam u Raškoj služio JNA.
-U Raškoj služio?
-Da.
-Aj, ne seri!
-Ne serem, stvarno.
-Kad si služio?
-Osamdesettreće.
-Ujo, opet me jebeš.
-Ne jebem te, istinu zborim.
-Koja si klasa bio?
-Septembarac.
-Septembarac?
-Da!
-Pa stvarno niđe veze.
-Zašto niđe veze?
-Pa i ja sam tad bio u Raškoj,ista klasa.
-Spasoje, sad ti mene jebeš
-Krenulo nas, ujo!
-Koja si četa bio,Petre?
-Druga.
-Čekaj malo…
Petar gleda Ivana, Ivan žmirka na njih obojicu, poručnik otvara pivo, nategnuta situacija kao što se bilo što može nategnuti…
-Eee…
-E…
-Izvini, Petre, malo sam rakije moro potegnut.
-Neka, treba ponekad.
-Malo me sve ovo izbacuje iz ravnoteže… I ja sam bio druga četa.
-Spasoje, ja rakije nemam, ali bih isto malo potego…
-Koji si vod bio, crni Petre?
-Prvi.
- Prvi? Protivdiverzanti?
-Da, kod Čame!
-Ja sam bio drugi vod.
-Kod Huskića?
-Baš kod njega.
-Vama je lakše bilo, nije vas gonio ko Čamo nas.
-A jes' vas gonio, sjećam se ko da je jučer bilo.
-Sjetio sam ga se i ja bar pe'sto puta,haha.
-Ali ni nama lako nije bilo!
-Nikom tamo nije bilolako!
-Sjećaš li se Merčeza?
-Šta sjećam li se?Dabogda ga nestalo s ove zemlje. Na gore se brdo nisam popeo u životu. Dok sam živ pamtit ću ga.
-I ja.
-Krv smo tamo pišali, svi, bez izuzetka…
-Jesmo,Petre. E,ovaj tvoj hoće nešto da te pita.
-Nek' sačeka malo reci mu… Da ne zaboravim:a jesi li ti bio kad smo se ono potukli u gostioni u Raškoj, pa kad nas je vojna policija pokupila? Nas dvadesetak protiv domaćih.
-Zar si i ti bio tamo?
-Jašta!
-Aaaaa, pa sad bih te zagrlio.
-Spasoje ti si kralj,hahahaa… Majkuimjebem nikad neću prežaliti što ih nismo do kraja iscipelarili.
-Ni ja, ali sad je kasno.
-Eee… kasno… A šta si reko, Roki bi nešto pito?
-Bi!
-Daj ga… Roki?
-Satniče… hoće li biti šta od tih para?
-Jebi se… vidiš da s čo'ekom pričam, ne prekidaj!
-Oprosti, samo sam priupito…
-Daj Spasoja!Spasoje…
-E?
-Da smo neđe na drugom mjestu sad bi u gostionu s tobom, pa bi se napili i o svemu ispričali…
-Vjeruj mi da bi… Ali sad smo tu đe smo, pa se ne more.
-Ne more, ne more… Nego šta ćemo s Rokijem?
-A stvar je jasna… Osamsto marona i eto vam ga…A on će reći kapetanu đe ima nabaviti trave pa nek kapetan kupuje za marone.
-Spasoje… De, ljudino, reci: Ima li kakva popusta?
-A jebiga sad… Dovodiš me u gadnu situaciju.
-Pitam, nemoj se ljutit!
-Ma ne ljutim se, ali naredba je naredba… Znaš kako je to u vojsci.
-Znam, ne trebaš mi spominjati… Ali isto, red je pitat.
-Jes' vala, a vidim od reda si.
-Ako si išta vidio, to si dobro vidio… More li bez onog hotela, spavanje gratis pa da se ko ljudi dogovorimo?
-Ne znam… Trebo bi kapetana pitat.
-Aj pitaj, živ bio…
- Eeeee, što se raspriča s tobom, pa me u govna uvali odma…
-Nisam, vjere mi, samo ljudski pitam… Nego da te još nešto upitam: Šta će kapetan s tolikom travom? Puno je to, kako će to prodat?
- Puno je i ljudstva, Petre, puno! Nije lako biti ovdje. Treba malo i vojsku razveseliti.
- Nemoj zajebavati! To za vojsku?
- Jebi ga… znaš i sam kako stvari stoje. A nakupilo se svega u ljudima. Tako je i kod vas, nemojmo se lagati.
- Nije da nije…
- Bolje dati ljudima da zapale koju nego se probuditi bez pola vojske. A i svega drugog nije na bacanje… kriza u svemu. Samo da znaš, Rokija ćemo isto malo pritisnuti da nam kaže gdje kupuje travu. Nužda, Petre!
- Eee… rat je! Isto nemojte puno! Aj, nazovi čim budeš šta znao pa da riješimo ovo!
-Aj, nazva' ću kasnije… dok kapetana pitam…
- Aj, živ bio, pitaj!
-Petre, ovo je trebalo snimat – dobaci poručnik.
-Razgovor?
-Da, ovo je za film snimat – grohotom se svi nasmijaše.
-Jebiga, potrefilo tako… 'Ko je znao da je tamo neki Spasoje s kojim sam vojsku služio?
-I bilo vam jebeno tamo? – zapita Ivan.
-Jebeno do jaja, moj Ivane, ali naučilo se svašta što sad koristi.
-Neka, nek' si se i ti ponekad uznojio…
-Nema nam druge nego čekati. Ali od kud marke nabaviti, irudati – zabrinuti izraz Ivanova lica govorio je više od riječi.
-Jebi ti mene, ako i ja znam. To je šest mjesečnih plaća, brajo moj. Oklen?
-Da pitamo u ljudi? Ima nas tridesetak ovde, možda bi mogli skupiti. A doma daleko ići, nema se kad. Šta mislite? – oprezno upita poručnik.
-Pokušaj pajdo, ali čisto sumnjam.
-Jebote, ti tražiš popust, a ni za glavnicu nemaš. Palo mi je na pamet da im uvalimo neku travurinu pa nek se jebu s njom. Ko da će odmah skontati. Pe'sto maraka je pe'sto maraka, nije lako to izmusti.
-Jes', para je to.Ali trebamo vadit tog krkana, naš je, jebo se on…
Taman kad je i Ivan namjeravao dati neki svoj prijedlog, zakvrči motorola na stolu.
-Čujemo li se?Spasoje ovde!
-Eee, Spasoje?
-Slušaj, 'vako stvari stoje…
-Slušam, moj Spasoje!
-Kapetan kaže da vam je zamjenuo travu za marke, ali popusta nema. Toliko je koliko je, i kapak. Nervozan je ko pašče od jučer.
-Kapak,veliš?
-Kapak!
-Uh!
-Do sutra ujutro!
-Dobro, a gdje i kako ćemo to odraditi?
-Ne znam ni gdje ni kako… trebam kapetana pitati.
-A što ti je kapetan nervozan?
-Nervozni smo svi, jebu nas svi, vi otud a naši odovud!
-Razumijem, Spasoje,da vas mi jebemo kao i vi nas, rat je, ali zašto vas vaši jebu?
-Ne mogu o tom ovako… preko motorole.
-Spasoje, ako možemo nešto uradit da ne budete tako nervozni, evo tu smo… Samo da ovo s Rokijem završi dobro… Možemo li kako pomoć'?
-Ne znam… ne znam smijem li reći ovako!
-Ako možeš reci… Vidim da ste sRokijem dobro postupali, oduži' ćemo se ako možemo.
-Petre, nezadovoljstvo je veliko ovde. Ne znam zašto, ali hranu nam nisu dostavili već dva dana. Kažu u komandi da se pokvario kamion, a daleko su za dostavljat pješke. Znam da nam lažu, ali ne mogu ništa napraviti. Nedavno se kapetan zakačio s majorom pa nas sad sve prcaju. Ko jači taj tlači, Petre. Nema više skoro ni konzerve, samo ono što se baca kad ostalog ima. Ljudi su nam nervozni… na ovom brdu nemaš šta ubiti pa da se makar to ispeče… Niđe krmeta da naleti ili zalutala ovca… Vode imamo, ali slabi smo s hranom…Da ne bi bilo zabune, Petre, municije imamo, ali nju ne možemo jesti.
-Nema zabune, Spasoje, nema!
Poručnik najedanput poče mahati Petru gestikulirajući da prekine razgovor.
-Spasoje… Spasoje… aj sačekaj malo, molim te!
-Šta je?
-Ništa, samo sačekaj minutu!
Isključi motorolu i raširenih očiju upita poručnika:
-Šta je?
-Slušaj, imam rješenje.
-Za šta?
-Za marke!
-Otkud ti to sad pade na pamet?
-Palo mi, jebi ga, palo.Samo slušaj…
-Aj, reci.
-Naša dvojica jučer našli dvoje fine teladi, tu u brdu. Lutala brdom pa nabasala na ove naše. Doveli ih i svezali doli u selu. Šta misliš da im damo telad za Rokija? Nek kolju i jedu. Vidiš da nemaju šta jesti. Mi ionako nismo prijavili da smo našli telad.
Svi se zgledaše i zašutješe na kratko.
-Šta ako pomisle da ih zajebajemo?
-A šta možemo? S ovim nemamo šta izgubiti. Pitaj tog Spasoja, vidiš da ćete uskoro i prijatelji postati. Aj!
-Spasoje… Alo,Spasoje…
-Spasoje ovde…
-Petar je… Oprosti što sam nako prekino… viša sila… Nego… da te nešto pitam!
-Pitaj!
- Baš tako gadno kod vas? Mislim, nemate šta jesti i to…
-Jes' vala… istinu ti rekoh!
-Mogu li te još nešto priupitati? – oprezno izusti Petar.
-Pitaj… ionako pričamo i pitamo jedan drugog!
-A šta misliš da mi vama damo tele? Dva zapravo teleta da vam damo za Rokija. Pa eto vam, koljite i jedite kako vam volja.
-To ti mene sad malo provociraš, jel'?
- Nisam, Spasoje, stvarno nisam… ljudski te pitam. Nemate šta jesti, pa, evo…pade mi na pamet. Telad su fina i zdrava, fino bi vam poslužila.
-Znači, ti hoćeš da nama daš dva teleta za jedno vaše tele?
- Eto, ako ti tako kažeš, onda je tako!
-Petre, budi uz motorolu, zva' ću te!
-Bi' ću, ne brini ti ništa!
Veza se prekinu, a soba se napuni nekom pozitivnom energijom.
-Jeb'te vi mene ako ovo ne uspije – veselo izusti Petar.
-Uspjet će, uspjeti… - doda poručnik.
-Kako si se samo teladi sjetio,haha?
-Ma srećom spomenu Spasoje da nemaju šta jesti, odmah mi sinulo. Ej, ako ovo uspije, Roki ima da nam svima tele ispeče kad se kući vratimo. Jebat ću mu znanje.
- I džoint svima, da vidimo šta je to,hahaa!
Zvuk motorole prekide veselje i svi istog trena postadoše napeti.
-Alo, Spasojeovde!
-E, Spasoje?
-Slušaj!
-Slušam.
- Gdje su ta telad?
-Tu su kod nas.
-A gdje ste vi točno?
-Ovaj, Spasoje, ne bih ti smio otkriti točnu lokaciju.
-Petre, ne seri više nego trebaš. Vidiš da smo u govnima i vi i mi. Reci gdje ste pa da se dogovorimo gdje ćemo se naći da razmijenimo ovu telad!
-Gdje ste uhvatili Rokija?
-Čekaj… Uhvatili su ga u podnožju Velike gomile.
-Ispod Velike gomile? Jebo mater, dobro je popješačio nako napušen.
-Jeste li vi blizu te gomile?
-Nako.
-Koliko vam treba do tamo?
-Pola sata otprilike.
-Kad onda možete bit tamo? I telad…
-More li oko tri?
-More.
-Čekaj… kako ćemo to obaviti? Nemoj da bude sranja!
-Sranja s naše strane neće biti.
-Neće ni s naše!
-Mi ćemo dovesti Rokija, bi' će nas šestorica… nek vas bude najviše toliko!
-Ok, šestorica i dva teleta!
-Ima tamo ona mala čistina, pa ćemo tamo da se vidimo.
-Ne ćemo se vidjeti, ja moram bitovde!
-Kad ćemo onda onu rakiju popiti?
-Prvo ćemo telad odraditi, a za rakiju će bit vremena.
-Pošteno!
-Onda… u tri… Reci ljudima da ne budu nervozni… stiže im večera.
-Hoću… Ej… još da upitam… kakvi ste s cigarama?
-Kojim, duhanskim ili travnatim,hahaa?
-Ma duhanskim… Jebo travu.
-Jebo travu, ali da ne bi trave ne bi ni vama večere bilo.
- Što jest –jest.
-Aj, bit će nešto i od toga… koja kutija… I slušaj… sad nemojte Rokija pritiskati kad smo telad dogovorili za telad. Travu nećete kupovati pa nije potreba…
- Eee…dogovoreno!
Smrkavalo se kad se Roki pobjedonosno pojavio ispod zida gdje su sinoć gradelali. Zavuče ruku u čizmu i veselo reče:
- Kad je sve ovako dobro završilo, u to ime mogli bi zamotati jednu.
Šibica kresnu, a gusti dim iz široko otvorenih usta zaputi se prema prvom sumraku.
ODLUKE ŽIRIJA
10.Bugojanskog lutkarskog bijenala
Žiri, u sastavu: Zoran Đerić, predsjednik, Ria Trdin, član i Dubravka Zrnčić-Kulenović, član, odgledao je sve predstave iz Zvaničnog i Pratećeg programa 10.Bugojanskog lutkarskog bijenala, te zaključio da su sve izvedbe bile na visoko profesionalnom nivou, što pokazuje da lutkarska umjetnost u regiji ima svoj kontinuitet, kao i umetnički razvoj. Žiri posebno ističe hrabre repertoarske pomake, kao i razvoj animacijskih dosega u igri ansambala. Također, Žiri konstatuje, da se niti jedna od izvedenih predstava u Zvaničnom programu nije odlikovala cjelovitim umjetničkimintegritetom, te se Žiri odlučio da dodijeli pet ravnopravnih nagrada ansamblima i pojedincima, a ne predstavi u cjelini:
1. Nagrada za kolektivnu animaciju lutaka dodjeljue se ansamblu Teatra za decu i mladina iz Skopja(Sjeverna Makedonija), u predstavi „Tobi“, u režiji Dragoslava Todorovića. Grupna animacija tehnološki složenih lutaka bila je ujednačena i usklađena, te glumački posvećena.
2. Nagrada za kolektivnu animaciju lutaka dodjeljuje se ansamblu Lutkarskog kazališta Mostar (BiH), u predstavi „Zmaj i princeze“, u režiji Kyriakosa Argyropulosa i Stanislava Staneva. Scensko-lutkarska igra ansambla je bila energična, nadahnuta i duhovita.
3. Nagrada za kolektivnu animaciju lutaka dodjeljuje se ansamblu Dječijeg pozorišta Republike Srpske, Banja Luka (BiH), u predstavi „Mačak u čizmama“,u režiji Todora Valova. Ansambl je pokazao disciplinu i spretnost u uspostavljanju odnosa glumac-lutka.
4. Nagrada za najbolju glumačko-lutkarsku interpretaciju dodjeljuje se glumcu Hoseu, Mini teatra iz Ljubljane (Slovenija), u predstavi „Korenčkov palček“, u režiji Roberta Valtla. Ovaj umjetnik se izvrsno snalazio u brzim promjenama u razigranoj, komunikativnoj i umjetničko lutkarskoj igri.
5. Nagrada za cjelokupnu likovnost predstave dodjeljuje se Olegu Katorginu za predstavu „Zatvorenik i šestoprsti“, Pozorišta mladih iz Novog Sada (Srbija), u režiji Dimitrija Vihreckog.Autor u predstavi koristi inovativne materijale i kroz pojednostavljena scenografska rješenja postiže maksimum značenja. Njegova scenografija nije svedena na deskriptivno već na metaforičko, što odgovara idejnosti teksta.
Žiri također donosi i 3 priznanja:
1. Akademiji za umjetnost i kulturu iz Osijeka (Hrvatska) za diplomsku predstavu „Pleti mi, dušo, sevdah“, pod mentorstvom doc. art. Maje Lučić Vuković i doc.art. Tamare Kučinović. Predstava pomiče granice lutkarske umjetnosti i doprinosi razvoju lutkarstva u regiji.
2. Maji Lučić Vuković za dugogodišnju saradnju sa Bijenalom i uspješno realiziranu radionicu „Manipulacija lutkom i analiziranje njezinih mogućnosti“
3. EKO ART-u iz Bugojna, za petnaestogodišnji rad i afirmaciju pozorišne umjetnosti kod djece i mladih.
Ria Trdin
Dubravka Zrnčić-Kulenović
Zoran Đerić, predsjednik
U Bugojnu, 13.09.2019.
X Bugojansko lutkarsko bijenale
Bugojno 2019.
Ponedjeljak, 09.09.
Umjetnička galerija KSC Bugojno, 16,00 sati
- Svečano otvaranje
- Otvaranje izložbe “MASKE” Salihe Hajrić
Pozorišna dvorana – kamarna scena, 16,30 sati – prateći program
- Umjetnička akademija u Osijeku
“PLETI MI, DUŠO, SEVDAH”
Mentorice: doc.art. Maja Lučić Vuković, doc. art. Tamara Kučinović
Mala sala KSC Bugojno, 17,30 sati
- Okrugli sto
Mala sala KSC Bugojno 19,00 – 21,00 sati
- Radionica „Manipulacija lutkom i analiziranje njenih mogućnosti“
Predavač: Maja Lučić Vuković
Utorak, 10.09.
Mala sala KSC Bugojno 9,00 – 11,00 sati
- Radionica „Manipulacija lutkom i analiziranje njenih mogućnosti“
Pozorišna dvorana KSC Bugojno – 11,00 sati – takmičarski program
- Pozorište mladih Novi Sad
„ZATVORENIK I ŠESTOPRSTI”
Reditelj: Dimitrij Vihreckij
Mala sala KSC Bugojno, 12,00 sati
- Okrugli sto
Mala sala KSC Bugojno 16,00 sati
- Dječije kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku – takmičarski program
“NEZABORAVAK”
Reditelj: Petar Kus
Mala sala KSC Bugojno, 17,00 sati
- Okrugli sto
Mala sala KSC Bugojno 19,00 – 21,00 sati
- Radionica „Manipulacija lutkom i analiziranje njenih mogućnosti“
Srijeda, 11.09.
Mala sala KSC Bugojno 09,00 – 11,00 sati
- Radionica „Manipulacija lutkom i analiziranje njenih mogućnosti“
Mala sala KSC Bugojno 11,00 sati
- Mini teatar Ljubljana
„KORENČKOV PALČEK“,
Reditelj: Robert Waltl
Mala sala KSC Bugojno 16,00 sati
- Eko Art Bugojno
„ŽABAC I STRANAC“,
Voditeljice procesa/mentorice: Azra Huskić i Sanja Krnjajić
Mala sala KSC Bugojno 17,00 sati
- Okrugli sto: „Bijenale jučer, danas, sutra...“
Mala sala KSC Bugojno 19,00 – 21,00 sati
- Radionica „Manipulacija lutkom i analiziranje njenih mogućnosti“
Četvrtak, 12.09.
Mala sala KSC Bugojno 09,00 – 11,00 sati
- Radionica „Manipulacija lutkom i analiziranje njenih mogućnosti“
Pozorišna dvorana KSC Bugojno, 11,00 sati – takmičarski program
- Teatar za decu i mladinci Skoplje
„TOBI”
Reditelj: Dragoslav Todorović
Mala sala KSC Bugojno, 16,00 sati – takmičarski program
- Lutkarsko kazalište Mostar
„ZMAJ I PRINCEZE”
Reditelj: Kyiriakos Argyropulos i Stanislav Stanev
Mala sala KSC Bugojno, 17,00 sati
- Okrugli sto
Mala sala KSC Bugojno 20,00 sati
- Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo – Odsjek dramaturgije
Scensko čitanje lutkarskog teksta studenta
Petak, 13.09.
Mala sala KSC Bugojno 10,00 sati
- Prezentacija radionice „Manipulacija lutkom i analiziranje njenih mogućnosti“
Predavač: Maja Lučić Vuković
Pozorišna dvorana KSC Bugojno, 11,00 sati – takmičarski program
- Dječije pozorište Republike Srpske, Banja Luka
„MAČAK U ČIZMAMA“
Reditelj: Todor Valov
Mala sala KSC Bugojno, 12,00 sati
- Okrugli sto
Mala sala KSC Bugojno 16,00 sati
- Akademija umjetnosti Banja Luka – Smjer dramaturgije
Scensko čitanje lutkarskog teksta studenta: Ognjen Bogdanović
Mala sala KSC Bugojno18,00 sati
- Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo – Odsjek dramaturgije
Scensko čitanje lutkarskog teksta studenta
Mala sala KSC Bugojno 19,30 sati
- Dodjela nagrada i zatvaranje Bijenala
47. Teatarski festival BiH FEDRA 2019,
Bugojno, 13.07.-20.07.2019.
PROGRAM
Subota, 13.07.2019.
19,30 Otvaranje izložbe „FEDRAŠI NA SCENI“ Huseina Šljive, Hol KSC Bugojno
20,00 Svečano otvaranje Festivala, Pozorišna dvorana
20,15 Teatar “Total” Visoko “PROFESIONALAC” (Dušan Kovačević), režija: Jesenko Muzaferija i ansambl predstave, Pozorišna dvorana
22,00 Okrugli sto
Nedjelja, 14.07.2019.
11,00 Predstava za djecu: Dječija dramska skupina HKUD Didak Gradnići „KAOS PRIJE PREMIJERE“, režija: Andrijana Zubac, Pozorišna dvorana
11,00 i 17,00 „Gluma”, radionica, voditeljica: Slađana Zrnić
20,30 JU Centar za kulturu Zavidovići „IFIGENIJA“ (po motivima drame Lane Šarić „Ifigenija“), režija, adaptacija, koncept prostora, izbor muzike: Sanela Ahmić i Alma Osmanović, Pozorišna dvorana
22,00 Okrugli sto
Ponedjeljak, 15.07.2019.
11,00 i 17,00 „Gluma”, radionica, voditeljica: Slađana Zrnić
20,30 DIS – Pozorište mladih Banja Luka „ZAKON ZA GULIVERA”, (po motivima romana „Guliverova putovanja“ Džonatana Svifta), autor teksta i režija Ognjen Bogdanović, Pozorišna dvorana
22,00 Okrugli sto
Utorak, 16.07.2019.
11,00 DP Eko Art Bugojno, predstava za djecu „ŽABAC I STRANAC“, voditeljice procesa/mentorice: Azra Huskić, Sanja Krnjajić, Mala sala
11,00 i 17,00 „Gluma”, radionica, voditeljica: Slađana Zrnić
20,30 Pozorište Travnik „F.K.P.“ (Rusmir Agačević Rus), režija: Roberto Rifi Zahirović, Pozorišna dvorana
22,00 Okrugli sto
Srijeda, 17.07.2019.
11,00 Teatar FEDRA Bugojno, predstava za djecu „JEZIK JE NAJJAČE ORUŽJE“, režija: Ajla Kurtović, Mala sala
11,00 i 17,00 „Gluma”, radionica, voditeljica: Slađana Zrnić
20,30 HKUD “Dinara” Livno Kazališna scena CLEUNA, „NEBODER” (Lana Šarić), režija: Dinko Periša, Pozorišna dvorana
22,00 Okrugli sto
Četvrtak, 18.07.2019.
11,00 i 17,00 „Gluma”, radionica, voditeljica: Slađana Zrnić
19,00 DP Eko Art Bugojno, scena mladih, „KUT I JA“, voditeljica procesa: Sanja Krnjajić, Mala sala
20,30 Gradsko pozorište Trebinje “JEDAN SLUGA, A DVA GOSPODARA”(Carlo Goldoni), režija i adaptiacija: Željko Milošević, Pozorišna dvorana
22,00 Okrugli sto
Petak, 19.07.2019.
11,00 i 17,00 „Gluma”, radionica, voditeljica: Slađana Zrnić
19,00 Dramski studio Ludens teatra, skupina Kaotis teatralis „ISPOD POVRŠINE“, kolektivni autorski rad skupine, Pozorišna dvorana (Koprivnica, Hrvatska)
20,30 Teatar FEDRA Bugojno „NOĆ KAD SE” (po jednočinkama Muze Pavlove), režija: Marko Vukosav, Mala sala
22,00 Okrugli sto
Subota 20.07.2019.
11,00 Prezentacija radionica „Gluma”, voditeljica: Slađana Zrnić, Mala sala
19,00 Akademija scenskih umjetnosti Sarajevo/Kamerni teatar 55 „SLAVNA FLORENS“, režija: Admir Glamočak, Pozorišna dvorana
20,30 Dodjela Nagrada i zatvaranje Festivala, Pozorišna dvorana
KONKURS ZA PRIJAVU NA
47. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno 2019.
obavještavamo Vas da će se 47. Teatarski festival BiH FEDRA Bugojno održati od 13.07. do 20.07.2019. godine.
Prijave na Festival su od 10.03. do 27.05.2019. godine. Prijave treba da sadrži:
- Obavezna dostava popunjenog Obrasca za prijavu na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
- Obavezna dostava: snimka predstave, popunjen i isprintan obrazac za prijavu, 5 afiša predstave i 3 plakata na adresu
JU Kulturno sportski centar Bugojno
Nugle II
70230 Bugojno
Selektor 47. Festivala je Sead Đulić.
Selektor će nastojati da što više predstava pogleda posjećujući izvođenja u matičnoj kući teatra ili na nekim drugim mjestima.
Ukoliko se neke predstave zbog opravdanih razloga (nemogućnosti usklađivanje termina sa Selektorom ili iz nekih drugih razloga) ne mognu gledati uživo, selekcija će se vršiti pregledom video snimaka tih predstava.
Teatri koji pozovu Selektora obavezni su da:
- Selektoru obezbijede dnevnicu u iznosu od 50 KM (iznos ostaje 50 KM bez obzira koliko dana će Selektor provesti kod teatra domaćina).
- Putne troškove (cijena povratne autobusne karte ili 10 litara goriva na 100 km)
- Smještaj, ukoliko Selektor mora noćiti u gradu domaćina.
Honorar Selektoru će platiti direkcija Festivala.
Krajnji rok za dostavu izvještaja Selektora je 05.06.2019. godine.
U prilogu Vam dostavljamo:
- Obrazac za prijavu
Termini za gledanje predstava će se koordinirati između teatara, direktora Festivala i Selektora.
Kontakt telefon - direktor Festivala Mirza Idrizović 061 977 321.
Selektor – Sead Đulić 061 626 978.
Više o Festivalu i tehničkim karakteristikama Pozorišne sale i Kamerne scene (Male sale) možete saznati na www.kscbugojno.ba.
S poštovanjem,
Direktor
Mirza Idrizović
15. Likovno bijenale
OBAVIJEST ZA UČESNIKE
Pozivamo likovne umjetnike koji žive u Skopaljskoj dolini ili su porijeklom iz Skopaljske doline da učestvuju na 15. Bugojanskom likovnom bijenalu.
15. Bugojansko likovno bijenale će se održati od 24.11. do 10.12.2018. godine u Umjetničkoj galeriji KSC Bugojno.
PRAVO UČEŠĆA I NAČIN PRIJAVE
Za učešće na Bijenalu mogu se prijaviti punoljetni autori koji su rodom iz Gornjevrbaske regije/Skopaljske doline: (Bugojno, Gornji Vakuf/Uskoplje i Donji Vakuf).
Natječajne kategorije su:
- crtež
- slika
- grafika
- fotografija
- dizajn /grafički dizajn, industrijski dizajn, tekstilni dizajn, web dizajn/
- trodimenzionalni radovi /skulptura, keramika, primijenjena umjetnost, instalacije/
- prošireni mediji, novi mediji, multimedija /područje rada: videoradovi, performans, hepening, body art/.
Tema za radove je slobodna.
Selekciju radova izvršit će tročlani umjetnički savjet.
Maksimalne veličine za sve kategorije su neograničene.
Prijava kandidata se vrši dostavljanjem obrasca za prijavu gdje se navode podaci o radu, dostavljanjem po dvije fotografija radova i kratke biografije na e-mail KSC Bugojno This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it..
Obrazac za prijavu se može preuzeti na www.kscbugojno.ba ili dobiti na upit putem maila This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Radovi za izlaganje na Bijenalu dostavljaju autori na portirnicu Kulturno sportskog centra Bugojno od 10.11. do 16.11.2018. godine.
NAGRADE NA BIJENALU
JU KSC Bugojno će imenovati tročlani žiri od istaknutih likovnih umjetnika iz Bosne i Hercegovine.
Stručni žiri će dodijeliti sljedeće nagrade:
Završeni 23. Susreta pozorišta/ kazališta lutaka BiH
NAGRADE
NAGRADA ZA NAJBOLJU PREDSTAVU U CJELINI
- Dječije pozorište Republike Srpske, MAČAK U ČIZMAMA
NAGRADA ZA NAJBOLJU REŽIJU
- TODOR VALOV, Dječije pozorište republike Srpske u predstavi MAČAK U ČIZMAMA
NAGRADA ZA NAJBOLJU GLUMU I ANIMACIJU
- BOŽANA BIJELIĆ, Dječije pozorište republike Srpske u predstavi MAČAK U ČIZMAMA
NAGRADA ZA NAJBOLJU SCENOGRAFIJU
- IVA GIKOVA I IVAYLO NIKOLOV, Pozorište lutaka u Mostaru u predstavi PUNIM JEDRIMA
NAGRADA ZA NAJBOLJU KREACIJU LUTAKA
- NAĐA VASILEVA I DARKO KOVAČOVSKI, Bosansko narodno pozorište Zenica u predstavi PRODANI SMIJEH
PRIZNANJA
PRIZNANJE ZA ANIMACIJU I GLUMU
- IVAN NEVJESTIĆ, Lutkarsko kazalište Mostar u predstavi ZMAJ I PRINCEZE
PRIZNANJE ZA MUZIKU
- IGOR KASAPOVIĆ, Bosansko narodno pozorište Zenica u predstavi PRODANI SMIJEH
PRIZNANJE ZA ADAPTACIJU TEKSTAD
- NEDŽAD MAKSUMIĆ, Pozorište lutaka u Mostaru u predstavi PUNIM JEDRIMA.
NAGRADA ZA NAJBOLJU PREDSTAVU
ŽIRI PUBLIKE ( DJEČIJI ŽIRI)
Lutkarsko kazalište Mostar u predstavi ZMAJ I PRINCEZE
Četvrti dan 23. Susreta pozorišta/ kazališta lutaka BiH
Eko Art Bugojno je u jutarnjem terminu odigrao predstavu „Zlatna guska“, nastalu po tekstu bajke braće Grim. Mladi glumci svojim tijelima i pokretima grade scenu, a lutke koje koriste su samostalno izradili.
Posljednju predstavu u okviru takmičarskog programa odigralo je Dječije pozorište Republike Srpske. Reditelj predstave je Todor Valov, a dramatizaciju potpisuje Teodora Popova. Poznata bajka „Mačak u čizmama“ ismijava ljudsku glupost, lakomislenost i sujetu. Mačak Žilber manipuliše ljudima kako bi siromašnog mlinarevog sina pretvorio u Markiza de Karabasa.
Sutra će biti upriličeno proglašenje pobjednika i dodjela nagrada najboljima.
Treći dan 23. Susreta pozorišta/ kazališta lutaka BiH
Gradsko pozorište Jazavac Banja Luka treći dan Susreta je odigralo predstavu „Kako su postale ružne reči“, nastalu po tekstu Duška Radovića. Radović kroz svoje tekstove nastoji pomoći najmlađoj publici da prihvate i upoznaju buduće izazove u životu. Predstava sve vrijeme uspješno drži pažnju djece dok ih uči lijepom ponašanju.
U okviru takmičarskog programa Pozorište lutaka u Mostaru je izvelo predstavu „Punim jedrima“, rađenu po tekstu Teodore Popove, a u režiji Elice Petkove. Njihova predstava govori o gusarima koji imaju samo dva izbora: prijateljstvo ili izdaju. Brod Crna strijela i njegovi odani gusari neustrašivo plove morem. Sve je uredu do dana kada kapetan Džek spasi jednu galebicu od oluje, nazove je Marina i povede sa sobom na brod. Postepeno Marina počinje preuzimati brod i postaje novi kapetan. Služeći pohlepnoj galebici gusari ulaze u strahovitu avanturu, ali Marina na kraju shvata da su od zlata mnogo važniji prijatelji.
Drugi dan 23. Susreta pozorišta/ kazališta lutaka BiH
Drugi dan 23. Susreta pozorišta/ kazališta lutaka Lutkarsko kazalište Mostar odigralo je predstavu „Zmaj i princeze“. Predstava je rađena po motivima Milade Mashatove, osmislio je i preradio Kyriakos Argyropoulos, a redatelji su Kyriakos Argyropoulos i Stanislav Stanev iz Bugarske.
Glumci Lutkarskog kazališta Mostar su najmlađoj publici predstavili bajku o jednom Zmaju i princezama. „Prvo smo izmislili bajku, zatim je umjetnica osmislila lutke i scenografiju, skladatelj je osmislio glazbu, a glumci su počeli s probama. I baš kao u bajkama, naša je kazališna bajka završila za tri dana.“, saopštili su Mostarci. A onda su došli na ideju da stvore još nekoliko princeza i djeci pruže mogućnost da sami uvide razlike između njih. Bajka govori o zmaju koji je poželio oženiti princezu, a s druge strane su prikazane četiri princeze, od kojih svaka ima jednu naglašenu karakternu osobinu, koja postoji u svakome od nas.
U okviru revijalnog programa Cvetin Aničić iz Šida je odigrao svoju predstavu „Vitamini zdravi fini“. Ovaj „najčudniji kuhar na svijetu“ djecu uz pjesmu uči šta je to zdrava hrana. „A najzdravije jelo za sve nas (pored proteina, ugljenih hidrata, masti i vitamina) je dobro raspoloženje i smijeh... Kada ste dobro raspoloženi, nema hrane koju ne možete jesti.“, poručuje Aničić.
Svečano otvoreni susreti
23. Susreti pozorišta/kazališta lutaka BiH
Večeras je u prepunoj Pozorišnoj dvorani Kulturno-sportskog centra svečano otvoren 23. Susret pozorišta/ kazališta lutaka BiH.
Prvu noć bugojanskim mališanima se predstavilo Bosansko narodno pozorište Zenica sa predstavom „Prodani smijeh“, čiju režiju potpisuje Darko Kovačovski. Prijevod sa bugarskog uradio je Davorin Dinić. Nastala je po motivima istoimenog romana Jamesa Krüssa i priča je o dječaku Timu koji pada u iskušenje da proda svoj osmijeh za jednu bombonu. U njihovoj predstavi ravnopravno žive fantastična i stvarna bića. Svi oni svojim jezikom pričaju i žive priču o odrastanju djeteta.
U holu Kulturno-sportskog centra otvorena je i izložba pozorišnih/ kazališnih lutaka koju je pripremio Antonio Džolan, akademski kipar. Izložba je prikaz odabranih lutaka iz fundusa Kulturno- sportskog centra, kao i radionica u sklopu Lutkarskog bijenala i Susreta pozorišta/ kazališta lutaka BiH.
PROGRAM
23. Susreti pozorišta/kazališta lutaka BiH
Ponedjeljak, 24.09.2018.
15,30 Otvaranje Izložbe pozorišnih/kazališnih lutaka, Hol KSC-a Bugojno
16,00 Svečano otvaranje Susreta, Pozorišna dvorana
16,15 Bosansko narodno pozorište Zenica „Prodani smijeh“, (po motivima istoimenog romana Jamesa Krüssa), režija: Darko Kovačovski, Pozorišna dvorana
17, 00 Okrugli sto, Mala sala
Utorak, 25.09.2018.
09, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Prva osnovna škola Bugojno
09, 00-10, 30 Radionice- izrada lutaka, voditelj: Cvetin Aničić, Sala za sastanke
11, 00 Lutkarsko kazalište Mostar „Zmaj i princeze“, (po motivima Milade Mashatove), režija: Kyriakos Argyropoulos i Stanislav Stanev, Mala sala
14, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Druga osnovna škola Bugojno
14, 00-15. 30 Dramske radionice, voditelj: Marko Vukosav, Mala sala
16, 00 Pozorište mladih Sarajevo „Čarobna lampa“, režija: Čengiz Ozek, Pozorišna dvorana
17,00 Okrugli sto, Mala sala
Srijeda, 26.09.2018.
09, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Osnovna škola Drvetine
09, 00-10, 30 Radionice- izrada lutaka, voditelj: Cvetin Aničić, Sala za sastanke
11,00 Gradsko pozorište Jazavac Banja Luka „Kako su postale ružne reči“, (po tekstu Duška Radovića), rediteljica: Aleksandra Spasojević
14, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Treća osnovna škola Bugojno
14, 00-15. 30 Dramske radionice, voditelj: Marko Vukosav, Mala sala
16, 00 Pozorište lutaka u Mostaru „Punim jedrima“, (po tekstu Teodore Popove), režija: Elica Petkova , Pozorišna dvorana
17,00 Okrugli sto
Četvrtak, 27.09.2018.
09, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Osnovna škola Gračanica
09, 00-10, 30 Radionice- izrada lutaka, voditelj: Cvetin Aničić, Sala za sastanke
11,00 Dječije pozorište Eko Art Bugojno „ Zlatna guska“; režija: Sanja Krnjajić, Mala sala
14, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Osnovna škola Bristovi
14, 00-15. 30 Dramske radionice, voditelj: Marko Vukosav, Mala sala
16, 00 Dječije pozorište Republike Srpske „Mačak u čizmama“ (po tekstu Šarla Peroa), režija: Todor Valov, Pozorišna dvorana
18,00 Okrugli sto
Petak, 28.09.2018.
11, 00 Druženje sa dječijim piscem Šimom Ešićem, Mala sala
11, 30 Prezentacija radionica, voditelji: Marko Vukosav i Cvetin Aničić, Mala sala
14, 00 Kulturno-informativni centar Tomislavgrad „Kralj lavova“ Rediteljica: Zrinka Lukač, Pozorišna dvorana
15, 00 Proglašenje pobjednika i svečano zatvaranje Susreta, Pozorišna dvorana
Konkurs za kratku priču
„VI Bugojanska vaza“
Nagrada: 1.000 KM
JU Kulturno sportski centar Bugojno i općina Bugojno, na osnovu potpisanog sporazuma o ustanovljenju nagrade „Bugojanska vaza“ za kratku priču/pripovijetku, a povodom Dana državnosti BiH, raspisuje
KONKURS
za kratku priču/pripovijetku za 2018. godinu
„VI Bugojanska vaza“
Uslovi konkursa:
§ Pravo učešća na Konkursu imaju građani BiH.
§ Priče/pripovijetke ne smiju biti ranije objavljivane, štampane niti nagrađivane.
§ Priče/pripovijetke maksimalno trebaju imati 20.000 otkucaja (slovnih mjesta).
§ Rok za dostavljanje radova je 22.10.2018. godine.
§ Dostavljeni radovi se ne vraćaju.
§ JU KSC Bugojno zadržava pravo objavljivanja odabranih priča/pripovijetki u svojoj publikaciji bez nadoknade autorima.
§ Nagrada je jedna i nedjeljiva.
§ Nagrada se sastoji od replike „Bugojanska vaza“ (original se nalazi u Zemaljskom muzeju BiH i predstavlja najstariji pronađeni pisani spomenik u BiH), autorice Adine Kero i novčanog iznosa od 1.000 KM.
§ Žiri, kojeg imenuje direktor KSC Bugojno, bit će sačinjen od tri afirmisana autora iz BiH.
§ Radovi se mogu dostavljati na jednom od tri službena jezika u BiH: bosanski, hrvatski i srpski jezik.
§ Radove slati u tri odštampana primjerka (A4 format) i u elektronskoj formi na CD-u.
§ Radove slati potpisane šifrom. U posebnoj koverti dostaviti rješenje šifre (ime i prezime autora, adresu i kontakt telefon). Kovertu sa rješenjem šifre staviti u veliku kovertu sa radovima.
§ Na Konkurs nemaju pravo prijave uposlenici i uprava KSC Bugojno niti njihovi bliži srodnici.
§ Rezultati Konkursa će biti objavljeni u sredstvima javnog informisanja, na službenoj stranici KSC Bugojno www.kscbugojno.ba najkasnije do 23.11.2018., a nagrada će biti uručena 24.11.2018. godine.
Radove slati na adresu:
JU Kulturno sportski centar Bugojno
Nugle II bb
70230 Bugojno
Sa naznakom „Bugojanska vaza“
Kontakt osoba: Vahid Duraković, e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
D I R E K T O R
Mirza Idrizović
